Zanimljivosti

Nesvakidašnja priča: Otkriven identitet najstarijeg svjedoka i žrtve afričkog ropstva

Najduže preživjela osoba iz posljednje deportovane ture afričkih robova uhvaćena je i zarobljena kada je imala svega 12 godina. Svjedočanstva o njenom životu vjerno oslikavaju istorijski dalek ali nezaboravan period u životu Afrikanaca.

Naučnici su do skoro vjerovali da je posljednja preživjela iz grupe robova Olule Kosola, poznatija kao Kuđo Levis. Međutim, prema posljednjim istraživanjima profesorke sa Univerziteta Njukasl, Hane Durkin, Redoši je živjela još dvije godine nakon što je Kuđo preminula. Procjenjuje se da je u vrijeme svoje smrti, 1937. godine Redoši imala oko 90 godina.

Klotilda (The Clotilda) je brod upamćen po tome što je prevezao posljednju transatlantsku turu robova, iz Afrike u Ameriku 1860. godine. Među više od 100 muškaraca, žena i djece je bila i djevojčica Redoši, preimenovana u Seli Smit. Kidnapovana je od strane drugog lokalnog plemena i prodata trgovcima robljem. Iako je ropstvo zvanično ukinuto pet godina nakon što je Redoši zarobljena i uposlena da radi kao pomoć u domaćinstvu i na plantažama u Okrugu Dalas, državi Alabama, ona je nastavila da živi i radi još 70 godina na istoj plantaži, sa svojim mužem i ćerkom.

Njena životna priča ispunjena je svim traumatičnim prizorima koje sa sobom nosi život robova: prebijanja, bičevanja i ubistva. Uprkos tretmanu koji guši sva ljudska prava, u životu Redoši postojala je doza otpora i buntovništva. Svojoj ćerki je uspjela da prenese dio maternjeg jezika, a uspjela je i da očuva autentičan afrički identitet i kulturu.

Formalni status bivših robova ima još ljudi koji su nadmašili životni vijek Seli Smit, ali su oni taj status stekli rođenjem u porodicama robova, na zemlji robovlasnika. Koliko je za sada poznato, Redoši je posljednje preminula deportovana osoba sa kontinenta Afrike na kontinent Amerike.

Hana Durkin zainteresovala se za životnu priču Seli Smit, za koju je istakla da je šokantno koliko djeluje blisko živom sjećanju, u izjavi za BBC news. Njena istraživanja zasnovana su na zvaničnim popisima, izvještajima i zabilježenim izjavama iz prve ruke. Neki od izvještaja datiraju još iz 20. vijeka, kada su istoričari i borci za ljudska prava prvi put krenuli u potragu za ljudima koji su bili žrtve trgovine ljudima. Rad dr Hane Durkin objavljen je u vidu članka Slavery & Aboltion.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Samo pitam
Gost
Samo pitam

Jesu li ovu strahotu uradili oni što brane ljudska prava po svijetu?

Anđelka
Gost
Anđelka

To su radil pre 150 godina a naše bebe su iz bolnica prodavali do skoro !

Bu2
Gost
Bu2

A zgrozavaju se na rekla-kazala pricu da je neko oponasao zivotinje pod Goricom?!

Delija
Gost
Delija

Interesantna stvar,niko ne kaze za amere ili britance da su imali genocidnu proslost,ali zato za srbe svaljuju I sto jeste I sto nije

Vale
Gost
Vale

Oni sa uranijumom šire demokratiju.

Tomos
Gost
Tomos

Sramota

Send this to a friend