Zanimljivosti Ljudi sa naših prostora išli su u Ognjenu zemlju da žive i rade

Ognjena zemlja, kraj svijeta koji je otkrio Magelan, a okupirali Jugosloveni

Na samom jugu Južne Amerike hladna, vjetrovita i nepristupačna Ognjena Zemlja i dan danas predstavlja prepreku koju samo najiskusniji mornari mogu da prebrode.

Otkriće Ognjene Zemlje

Čuveni moreplovac Fernando Magelan doplovivši do ovih obala vidio je dim vatri koje su gorele i poželio da novootkrivenom kopnu nadjene ime Zemlja dima. Međutim, tadašnji vladar Španije Karlo I, zbog želje da istakne svoje ime u istoriji, bira mnogo zvučniji naziv za ovo prostranstvo, naziv koji se do danas zadržao.

Vatra koju je Magelan ugledao služila je lokalnim indijanskim plemenima da se ugriju i lakše prežive surove uslove koji ovde vladaju. Još prije više od 10 milenijuma plemena Onas, Selknam, Jagan i druga zagospodarila su Ognjenom Zemljom. Priča se da su uprkos negostoprimivoj klimi živjeli bez odjeće grijući se uz vatre kojima nisu dozvoljavali da se ugase.

Teško pristupačna Ognjena Zemlja ostala je nekolonijalizovana sve do početka 19. vijeka pa je tako i domorodačko stanovništvo živjelo na svoj tradicionalan način sve do tada. Nažalost, dolaskom Evropljana došle su i epidemije, ubistva i istrebljenje morskih sisara od kojih su Indijanci Ognjene Zemlje dobijali skoro sve što im je neophodno za opstanak. Danas samo malobrojni tragovi i zapisi svjedoče o drevnim stanovnicima Ognjene Zemlje. Nnjihova zemlja postala je vlasništvo bogatih trgovaca vunom i kožom.

Kraj svijeta

Za Ognjenu Zemlju slikovito kažu da je kraj svijeta. Magelanovim ljudima je trebalo 38 dana da se probiju kroz tjesnac (moreuz) koji danas nosi njegovo ime. Priča se da su kasnije postali prvi mornari koji su oplovili Zemjlinu kuglu samo iz staha da ne moraju ponovo da prolaze tim strašnim putem. Najjužnija tačka Ognjene Zemlje i Južne Amerike, stjenoviti rt Horn, i danas važi za mjesto koje je najteže oploviti. Linija koja od rta Horn ide ka Antarktiku fomalno dijeli Atlantski i Tihi okean. Iako smo svi naučili da je Zemlja približno sfernog oblika i da “kraj svijeta” ne postoji izolovana i surova pustoš Ognjene Zemlje neodoljivo podsjećaju baš na to. Ono što je dobro u toj usamljenosti i negostoprimstvu jeste činjenica da se ljudi nisu otimali za nju i nisu je uništili.

Kada su počele da niču prve farme ovaca na ovoj divljoj zemlji ljudi iz čitavog svijeta pohitali su za zaradom. Najviše doseljenika je došlo sa prostora bivše Jugoslavije. Zato ne treba da vas zbuni ako usred nedođije Ognjene Zemlje naiđete na putokaz koji pokazuje ka Evropi sa napisanim imenom nekog “jugoslovenskog” mjesta i kilometražom do njega.

Send this to a friend