Zanimljivosti Simbol Kine je porijeklom iz Evrope

Pande su iz Mađarske?

Preci jednog od simbola Kine, džinovske pande, živjeli su na drugom kontinentu – u Evropi. Međutim, rasprava o mjestu porijekla još traje, a zagovornicima pretpostavke da ove životinje potiču iz Evrope idu u prilog fosilni ostaci o kojima su izvještavali svjetski mediji. Naime, na osnovu fosilnih ostataka, tačnije zuba, paleontolog Dejvid Bigan sa Univerziteta u Torontu zaključio je da su prije oko deset miliona godina na području današnje Mađarske živjeli medvedi slični pandama.

Bigan je ove ostatke pronašao dok je tražio kosti hominida u blizini Rudabanja, mjesta nadomak granice sa Slovačkom. Ova lokacija je poznata po ostacima velikog primata rudapitekusa, a ostaci pronađeni na ovom mjestu iznova pokreću pitanje porijekla jednog od omiljenih medvjeda.

U istraživanju fosila Biganu su pomagale kolege sa Univerziteta u Poatjeu i Univerziteta u Ekvadoru, pa su tako upoređujući ih sa zubima medvjeda utvrdili da su ove izumrle životinje jele biljke. Ovaj podatak ukazuje da su imali ishranu sličnu pandama, ali ne govori o tome da li su bili njihovi preci ili srodnici. Međutim, moderne pande imaju specijalizovanu zubnu anatomiju, koja nedostaje njihovim prethodnicima.

Pande se uglavnom hrane bambusom, pa se njihovo izumiranje često posmatra u svijetlu činjenice da se ova biljka veoma teško održava, a istraživanja pokušavaju da objasne da li ona može da obezbijedi dovoljno energije ovako masivnim životinjama. Međutim, pande su zadržale sistem za varenje kakav imaju mesojedi, a pretpostavlja se da je njihova ishrana počela u potpunosti da se zasniva na bambusu prije dva miliona godina kada su u Kini evoluirale moderne džinovske pande.

O evoluciji pandi se malo toga zna, jer nije pronađen veliki broj fosilnih ostataka njihovih predaka, ali su molekularne studije potvrdile da pripadaju medvjedima iako se neke njihove osobine i životne navike razlikuju. Riječ „džinovska“ često se koristi kako bi se razlikovala od crvene pande, čiji je daleki srodnik.

Otkrića je prokomentarisao i Žang Džinšuo sa Instituta za zoologiju Kineske akademije nauka riječima da svakako van Kine postoje ostaci pandi, ali da ih još nema dovoljno da bi se dao definitivan odgovor o njihovom porijeklu. Debata traje već godinama, a četrdesetih godina 20. vijeka, takođe u Mađarskoj, pronađeni su ostaci za koje je procijenjeno da su stari oko sedam miliona godina. Zatim je uslijedila serija pronalaženja fosila u Kini, a osamdesetih godina pronađeni su ostaci stari oko osam miliona godina, nakon čega je preovladalo mišljenje da su azijske pande starije. Početkom 21. vijeka takozvana evropska teza ponovo stiče popularnost kada su 2012. godine na području današnje Španije pronađeni ostaci stari oko 11,6 miliona godina, koji su ujedno i najstariji do sada.

Jedna od pretpostavki je i da je direktna linija nasljeđivanja današnjih pandi azijska, a da su u Evropi postojale sestrinske linije. U vrijeme kada su je ovi medvjedi nastanjivali Evropa je bila znatno toplija i vlažnija, a hemikalije sa zuba drugih životinja pronađenih u blizini Rudabanje pokazuju da se na ovom području u dalekoj prošlosti najvjerovatnije nalazila suptropska šuma. Ovakve šume u Evropi nestale su prije oko pet miliona godina što je moglo da dovede do izumiranja pandinih srodnika.

Moderne pande su ugrožena vrsta uglavnom zbog mijenjanja njihovog prirodnog staništa i niske stope rađanja. Krajem 20. i početkom 21. vijeka situacija je počela da se popravlja, a panda je postala jedna od omiljenih ugroženih životinjskih vrsta i jedna od rijetkih vrsta čije je prirodno stanište pod UNESCO-vom zaštitom. Novija istraživanja pokazuju da zaštita ovih životinja i njihovih staništa doprinosi očuvanju i brojnih drugih vrsta.

Send this to a friend