Ruskinja Valentina Tereškova (81) prisjetila se svog prvog dana u svemiru. Ona je bila prva žena u svemiru, zbog čega je postala heroj Sovjetskog saveza, ali i Čehoslovačke, Vijetnama i drugih zemalja.
Njen let, koji je trajao nešto manje od tri dana, postao je veliki simbol borbe za prava žena u cijelom svijetu.
Sama misija polijetanja u svemir bila je strogo čuvana tajna. Osim nje, spremne da polete bile su i Tatjana Kuznjecova, Irina Solovjova, Žana Jerkina i Valentina Ponomareva. Ipak, zbog svojih sposobnosti, ali i porodične istorije odluka komesara pala je upravo na Tereškovu.
“Idem na takmičenje u padobranstvu”, rekla je svojim roditeljima prije samog leta.
Iako im je morala lagati zbog misije, njeno iskustvo u spuštanju padobranom vjerovatno je bilo presudno zašto je dobila misiju.
“U to vrijeme astronaut se morao katapultirati iz letilice i spustiti se kao padobranac. Tako je imao više šanse da preživi nego da na tlo padne u kupoli”, rekao je astronom Ante Radonić za portal “24sata.hr”.
Napomenuo je kako su tadašnji uslovi za letače bili izuzetno teški. Na brodu je bilo mjesta samo za jednog čovjeka koji je morao da radi sve. Brod je imao automatska podešavanja za letjenje. Njime se nije moglo upravljati kao danas te nije mogla raditi korekcije svoje orbite.
“SSSR je želio da bude prvi u svemirskoj trci. Ona je postala živa legenda”, kaže Radonić.
Tereškova je proživjela teško djetinjstvo. Dok je bila dijete, otac joj je poginuo u Rusko-finskom ratu. Njena majka se s njom, sestrom i bratom preselila u Jaroslavlj. Sa 17 se zaposlila u fabrici guma, a kasnije u fabrici pamuka. Sa 19 godina krenula je u tehničku školu lake industrije i učlanila se u lokalni aeroklub. Tu je počela da skače padobranom i u knjižicu upisala 90 skokova.
Pisala je Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi pa su je 1962. primili u program. Nakon 9 mjeseci treninga i 399 protivkandidatkinja, s još četiri koleginice ušla je u uži krug. U svemir je poletjela 16. juna 1963. godine u letilici Vostok 6.
To je bio zadnji let te misije. Ukupno je napravila 48 krugova oko Zemlje i fotografisala planetu. Nije uspjela da vodi detaljan dnevnik jer su joj pukle obje olovke koje je imala.
U svemiru se “srela” s kosmonautom Valerijem Bikovim, koji je nekoliko dana prije poletio letilicom Vostok 5. U jednom trenutku bili su na samo pet kilometara udaljenosti. Nakon slijetanja postala je poznata u cijelom svijetu.
Aktivna je i danas, u 81. godini, pa je članica ruske Dume, gdje se brine o problemima lokalne zajednice.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić 2005. joj je dodijelio odličje Reda kneza Branimira s ogrlicom jer je Hrvatsku promovisala u Rusiji.
