Zanimljivosti Čuveni egipatski grad Aleksandrija

Preživio invazije, požare i zemljotrese, a sada tone

Čuveni egipatski grad Aleksandrija, koji je preživio invazije, požare i zemljotrese od kada ga je prije više od 2.000 godina osnovao Aleksandar Veliki, počinje da tone uslijed klimatskih promjena.

Nivo mora raste i prijeti da poplavi siromašnije djelove grada i arheološke lokalitete, zbog čega gradske vlasti ubrzano podižu betonske bedeme. Jaka oluje je 2015. godine poplavila velike djelove grada, izazvavši najmanje šest pogibija i rušenje više desetina kuća, što je pokazalo slabosti u lokalnoj infrastrukturi.

Aleksandrija, drugi po veličini grad u Egiptu, okružen je Sredozemnim morem sa tri strane, a sa četvrte je okrenut jezeru, zbog čega je izuzetno osjetljiv na porast nivoa mora izazvan globalnim zagrijavanjem i topljenjem glečera.

Aleksandrija je jedna od najpopularnijih ljetnjih destinacija za Egipćane, ali mnoge od njenih čuvenih plaža već pokazuju znake erozije. Egipatsko ministarstvo za vodene resurse upozorilo je da je nivo mora od 1993. godine rastao za 1,8 milimetara godišnje, u protekle dvije decenije za 2,1 milimetar, a od 2012. rastao je za 3,2 milimetra godišnje, što je dovoljno da ugrozi temelje grada.

Zemljište na kojem je izgrađena Aleksandrija, zajedno sa deltom Nila koja ga okružuje, tone probližno istim tempom, dijelom zbog nasipa koji sprečavaju punjenje mulja, a dijelom zbog izvlačenja prirodnog gasa. Procjenjuje se da će to pogoršati efekte porasta nivoa mora, što će imati katastrofalne posljedice. Studija iz 2018. godine predviđa da bi do 734 kvadratna kilometra delte Nila moglo biti potopljeno do 2050. godine, a 2.660 kvadratnih kilometara do kraja vijeka, što bi pogodilo 5,7 miliona ljudi.

Arheološki lokaliteti Aleksandrije koji su preživjeli burnu istoriju takođe su pogođeni. Aleksandrijski svetionik, nekada jedna od najviših građevina koje je sagradio čovjek i jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, srušen je u zemljotresu u 14. vijeku. Čuvena Aleksandrijska biblioteka izgorjela je do temelja kada je Julije Cezar zapalio požar da bi odbio neprijateljsku flotu 48. godine prije nove ere.

Međutim, Katbej, srednjovjekovna tvrđava sagrađena na ruševinama svetionika na kraju uskog poluostrva, i dalje se nadvija nad centralnom lukom, preko puta moderne Aleksandrijske biblioteke, istraživačkog centra osnovanog 2002. godine. Ašur Abdel Karim, šef Centralne agencije za zaštitu priobalja, kaže da je tvrđava posebno ranjiva, jer su moćni talasi i struje probili temelje, zbog čega su vlasti morale da postave dug niz betonskih barijera.

“Egipatska vlada, koja se bori da ponovo izgradi svoju ekonomiju nakon nereda poslije Arapskog proljeća, dodijelila je više od 120 miliona dolara za barijere i druge mjere za zaštitu priobalja”, rekao je Abdel Karim.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
awetinja
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
awetinja
Gost
awetinja

Mislio sam da taj grad odavno ne postoji.

Send this to a friend