Zanimljivosti

Pronađene igle za tetoviranje napravljene od ljudskih kostiju

Komplet od četiri sićušna češlja iz polinežanske Kraljevine Tonga mogao bi biti među najstarijim kompletima za tetoviranje na svijetu.

Alatke za tetoviranje decenijama su bile u skladištu Australijskog nacionalnog univerziteta u Kanberi. Tim istraživača nedavno je ponovo procijenio artefakte i otkrio da su češljevi, od kojih su dva napravljena od ljudskih kostiju, stari 2.700 godina.

Arheolozi znaju da se u nekim kulturama tetoviranje praktikuje još od praistorije. Na teritorijama od Sibira do Egipta pronađene su mumije sa vidljivim tetovažama na koži. Tako je mumija ledenog čovjeka Ecija, pronađena 1991. godine u Alpima i stara 5.300 godina, imala 61 tetovažu. Neki istraživači smatraju da te tetovaže nisu imale dekorativnu funkciju već da su napravljene kao medicinska obilježja, vjerovatno za neku vrstu akupunkturne terapije.

“Na području Okeanije nisu sačuvane mumije koje bi nam pomogle da otkrijemo kada su ljudi prvi put počeli sa tradicijom tetoviranja jer koža ne može da se očuva u tropskoj klimi. Zbog toga moramo tražiti manje direktne tragove, kao što su oruđa”, ističu autori naučnog članka, Džefri Klark sa Australijskog nacionalnog univerziteta u Kanberi i Mišel Lengli sa Univerziteta Grifit u jugoistočnom Kvinslendu.

Tek nedavno arheolozi su počeli da prepoznaju praistorijsko oruđe koje je korišćeno za izradu tetovaža. Godine 2016. sproveli su eksperiment kojim je dokazano da su se 3.000 godina stare alatke od vulkanskog stakla najvjerovatnije koristile za tetoviranje na Solomonskim Ostrvima. Prošle godine je drugi tim naučnika pronašao u 3.600 godina starom grobu američkih starosjedioca u Tenesiju igle za tetoviranje napravljene od ćurećih kostiju. U februaru ove godine arheolozi su izvijestili da su identifikovali 2.000 godina staru iglu od bodlji kaktusa zvanog bodljikava kruška ‒ kao alat za tetoviranje drevnih Pueblo naroda iz Jute.

Tetoviranje je izuzetno značajna tradicija u pacifičkim kulturama. Polinežani vjeruju da se čovjekova mana, njegova duhovna snaga ili životna sila, prikazuje na njegovim tetovažama. Krajem 18. vijeka britanski kapetan Džejms Kuk prenio je Evropljanima priču o složenom ukrašavanju tijela koje je vidio tokom svojih putovanja na Pacifiku. Na Tongi su se podsmijavali ljudima bez tetovaža, kažu Lenglijeva i Klark, a mnogi od njih su u 19. vijeku, kada su evropski misionari ugušili tradiciju, išli na Samou kako bi uradili tradicionalne tetovaže.

Mali češljevi sa Tonge pronađeni su na drevnoj deponiji tokom iskopavanja na arheološkom nalazištu na ostrvu Tongatapu 1963. godine. Artefakti su odnijeti u skladište Australijskog nacionalnog univerziteta u Kanberi i smatralo se da su nestali u požaru. Međutim, kada su alatke pronađene netaknute 2008. godine, istraživači su odlučili da metodom radioaktivnog izotopa ugljenika odrede njihovu starost. Tako je utvrđeno da su češljevi za tetoviranje stari 2.700 godina i da su dva napravljena od kostiju morskih ptica, a druga dva od ljudskih kostiju.

Češljevi za tetoviranje od ljudskih kostiju možda ukazuju da su se ljudi trajno obilježavali alatkama napravljenim od kostiju svojih rođaka, a na taj način su u svom umjetničkom stvaralaštvu mogli da spoje sjećanje i identitet, smatraju Mišel Lengli i Džefri Klark.

Send this to a friend