Grane kao da paze da se ne dodirnu, a krošnje drveća se uklapaju skoro kao djelovi slagalice. Šta se krije iza nevjerovatnog fenomena, koji postoji u šumama širom svijeta? Zbog čega se uopšte javlja fenomen poznat kao “stidljivo drveće”?
Drvo skraćuje svoje izdanke kako bi spriječilo dodirivanje sa susjednim drvećem, objašnjava za “Travelbook” stručnjak za drveće dr Andreas Rolof.
Prema riječima dr Dirka Dujesifkena sa Instituta za brigu o drveću u Hamburgu, to još nije konačno utvrđeno, „ali moguće je da je uzrok vjetar i da drveće prestaje da raste kako se ne bi dodirivalo granama i kako jedno drugome ne bi kidalo pupoljke”.
Još dvije teorije
“Crown shyness is a phenomenon in which the crowns of trees do not touch each other, forming a canopy with channel-like gaps in order to prevent abrasions or collisions with neighbours”.
Even trees respect each other, we could learn something from them.💚https://t.co/SfAXSuRAy3
— Bella Lack (@BellaLack) July 28, 2019
Drugo moguće objašnjenje je da se drveće na ovaj način štiti od štetočina. Razmak između krošnji sprečava gusjenice, bube i druge štetočine da pređu sa drveta koje je već bolesno na zdravo.
“Osim toga, susjedi mogu da upozore jedan drugog na opasnost pomoću neurotransmitera, bilo preko sraslog korijenja, ili supstanci koje izlučuje list”, piše Rolov u knjizi „Priručnik za dijagnostiku drveća“.
Prema trećoj teoriji, drveće želi da upije što više svjetlosti, a razmak sprečava da jedno drugom zaklanjaju sunce.
Ne zaziru svi od komšija
"Crown shyness": back in August a tweet of mine abt this arboreal phenomenon, whereby trees respect each other's personal canopy space, went a little wild (https://t.co/P8o4Jy7C3g). I've recently been sent these beautiful photos of crown shyness by @nice2nettles & @deewallace32. pic.twitter.com/G5ET1tRka9
— Robert Macfarlane (@RobGMacfarlane) January 3, 2018
Kad nema vjetra, razmak između krošnji posebno dolazi do izražaja, ali nije svako drvo „stidljivo“. Pojava se najčešće može vidjeti kod izuzetno visokog drveća, kao što su određene vrste eukaliptusa, crna mangrova, sitkanska smrča i japanski ariš.
Social distancing: tree edition. Some species of trees avoid touching each other in a phenomenon called crown shyness. Day 4 of our online #forestbathing – research shows that even just looking at images of lush nature can alleviate stress 😌
📷: Dag Peak pic.twitter.com/8LBKSINfto
— David Suzuki FDN (@DavidSuzukiFDN) March 19, 2020
Ponekad su na ravnomjernom odstojanju pripadnici iste vrste, a ponekad i različite. Naučnici su konstatovali da različite vrste drveća različito reaguju na komšije. Bukva i bijeli jasen klone se jedni drugih, ali se zato bukva i lipa savršeno slažu i ne drže odstojanje.
Fenomen postoji u različitim šumama širom svijeta, a neke od poznatijih fotografija snimljene su u Selangoru, u Maleziji, Parku “Plaza San Martin” u Buenos Airesu, kao i u australijskoj državi Novi Južni Vels.
Poštuje drveće mjere i zakon, drže odstojanje, a moš mislit mentalnih sklopova koji ne poštuju, i drvo je pametnije od njih.
Kad im je mentalni sklop Bukva. Bukva preklapa krošnje, a ni međed nije baš tolerantan. A dijete mora licit ili na oca, ili na majku.