Putovanje u Etiopiju je kao putovanje u prošlost, što i nije toliko iznenađujuće ako imate na umu da je ova afrička država u novi milenijum zakoračila tek 12. septembra 2007. godine.
Od imena dana u nedjelji do imena mjeseci u godini, etiopski kalendar je isprepleten biblijskim anegdotama. Na primjer, prvi dan u nedjelji naziva se ehud, što znači prvi dan na drevnom jeziku ge’ez, liturgijskom jezik etiopske crkve. Zbog svoje složenosti, Etiopljani nazivaju metod koji se koristi za izračunavnaje kalendara bahere hasab, ili more misli. Kalendar započinje sa idejom da su Adam i Eva sedam godina živjeli u rajskom vrtu prije nego što su izbačeni zbog svojih grjehova. Nakon što su se pokajali, Biblija kaže da im je Bog obećao da će ih spasiti za 5500 godina.
I etiopski i gregorijanski kalendar upotrebljavaju rođenje Isusa Hrista kao početnu tačku svojih kalkulacija. Razlika između ova dva kalendara je ta što se prilikom izrađivanja koriste alternativne kalkulacije. Etiopska pravoslavna crkva vjeruje da je Isus rođen u sedmom vijeku, 5500 godina nakon što je Bog obećao Adamu i Evi da će ih spasiti. Razlika u kalendaru u Etiopiji je ta što prati dešavanja od ovog dana na dalje, zbog toga kalendar ove države kasni sedam do osam godina u odnosu na ostatak svijeta.
Etiopski kalendar ima 13 mjeseci godišnje, 12 od njih imaju po 30 dana. Posljednji mjesec, pagume, ima pet dana, a šest za vrijeme prestupne godine. Četvorogodišnji ciklus prestupnih godina etiopskog kalendara je povezan sa četiri jevanđelista iz Biblije. Prva godina poslije prestupne godine se naziva Jovanova godina, sljedeća je Matejeva godina, a zatim Markova godina. Godina sa šest dana u 13. mjesecu se tradicionalno označava kao Lukina godina.
Ime za 13. mjesec, pagume, dolazi od grčke riječi epagomene, što znači “zaboravljeni dani prilikom kalkulisanja godine”. Ovaj mjesec ima pet dana, ili šest u prestupnoj godini. Po ovom kalendaru, godina ima 365 dana, šest sati, dva minuta i 24 sekunde. Jednom u četiri godine, šest sati se dodaje na 24 sata i tako nastaje šesti dan u prestupnoj godini. Jednom u 600 godina, dva minuta i 24 sekunde formiraju cijeli dan i tako stvaraju i sedmi dan, što Etiopljani nazivaju rena mealt i rena lelit.
Svakih 600 godina, jedinstvena zvijezda Aqede izlazi i baca sjenku na Sunce, uzrokujući tako totalno pomračenje Sunca. Kako piše u drevnim etiopskim knjigama, etiopska elita je znala mnogo prije savremenih naučnika o pomračenju Sunca, i predviđala kada će se to desiti. Savremena Etiopija i dalje koristi svoj drevni kalendar. Međutim, putnici često doživljavaju neprijatnosti zbog razlike kalendara. Većina Etiopljana je svjesna gregorijanskog kalendara, a neki čak koriste oba kalendara.
Kao jedna od nekoliko zemalja na svijetu sa svojim kalendarskim sistemom, Etiopija slavi važne praznike u danima koji su različiti od ostatka svijeta. Na primjer, etiopljani dočekuju Novu godinu 11. septembra, umjesto 1. januara. Kalendar nudi savršen izgovor turistima da dva puta proslave doček Nove godine.
