Žena iz bajke Snežana i sedam patuljaka: Istina o njenom životu je jeziva

Cio svijet zna priču o Snežani – ljepotica, princ, zla maćeha, otrovna jabuka, patuljci… Nakon Diznijeve ekranizacije iz 1937. ova bajka uljepšala je djetinjstva generacijama djece, ali rijetko ko zna da su originalnu priču braća Grim, po svoj prilici, zapisala prema sudbini jedne stvarne princeze.

“Snežana” (poznata i pod naslovom “Snežana i sedam patuljaka” ili “Snjeguljica”) je izvorno njemačka bajka. Braća Grim su je objavila 1812. u prvom izdanju njihove zbirke “Dječje i domaće bajke”. Od tada je nekoliko puta mijenjana da bi konačnu verziju dobila 1854. godine.

Od tada do danas mnogi istraživači teoretisali su o tome da li je bajka zasnovana na stvarnim događajima tj. ličnosti. Danas je najprihvaćenija teorija njemačkog istoričara Ekharda Sandera koju je objavio u 1994. godine u knjizi “Schneewittchen: Märchen oder Wahrheit?” (“Snow White: Fairy Tale or Truth?”).

Ljepotica stradala kao žrtva dvorskih intriga

Po Sanderu, lik Snežane zasnovan je na liku grofice Margaret von Valdek. Margaret je bila ćerka grofa Filipa IV rođena 1533. godine i nadaleko poznata po svojoj ljepoti.

Margaretha von Waldeck (1533-1554). Did not get along with her stepmother and owned a massive mirror inscribed with the words "Self love". This makes makes her the first Basic Bitch in recorded history. some 550 years before the dawn of Live Laugh Love. pic.twitter.com/YaFpGucaIN

— Sour (@The_Sourkraut) January 11, 2020

Margaret je bila tek djevojčica kada se njen otac, udovac, ponovo oženio. Zbog neslaganja sa maćehom, Margaret su poslali da živi u malom rudarskom gradu Valdek na sjeverozapadu Njemačke.

Kada joj je bilo 16 godina Margaret je otac poslau u Brisel, na dvor Marije od Ugarske koja je bila upravitelj Holandije i sestra španskog kralja i cara Svetog rimskog carstva Karla V.

Ljepotica je odmah privukla pažnju dvorjana i mnogi su se otimali za njenu naklonost, ali ona se zaljubila, ni manje ni više, nego u prestolonaslednika, Karlovog sina princa Filipa. Navodno, ni on nije bio imun na prelijepu kneginju i između njih je ubrzo po upoznavanju buknula romansa.

Nažalost, priča nije imala srećan kraj. Margaret/Snežana nije završila sa princom već je umrla od misteriozne bolesti u 21. godini. Navodno, otrovana je i bila je žrtva dvorskih intriga nekoga kome se nije sviđala mogućnost da baš ona postane kraljica Španije.

Iako ova priča nikada nije dokazana, u njoj jedno je sigurno – iza zavjere nije stajala maćeha jer je 1554. kada je Margaret umrla, i ona već odavno bila pokojna.

Postoji još jedna sličnost sa bajkom. Naime, u rudnicima kojima je rukovodio njen otac radila su uglavnom djeca, pa je to mogla biti inspiracija za patuljke koji se pominju u bajci. Kao i u priči, i ova djeca su kopala po cio dan u rudnicima i živjela u zajedničkim kućama napravljenim specijalno za njih.

Neka “druga Snežana”

Još jedna istorijska ličnost moguća je inspiracija za bajku o Snežani – Marija Sofija fon Ertal. Ona je živjela u Njemačkoj u 18. vijeku i bila je ćerka zemljoposjednika princa Filipa Kristofera fon Erthala. Nakon smrti njene majke, otac se ponovo oženio i to groficom Klaudijom Elizabet Marijom fon Veningen. Pričalo se da ona nije podnosila muževljevu djecu iz prvog braka, a da je naročitu netrpeljivost pokazivala prema Mariji.

Međutim, ako je Marija i bila lijepa, o tome danas nema pomena u istorijskim izvorima, a nema zapisa ni o tome kako je umrla. Grob joj je pronađen tek 2019. godine.

Ipak, postoje sličnosti sa bajkom! Nedaleko od zamka u Loru gdje je porodica živjela nalaze se ulazi u srednjovjekovne rudnike. Ti otvori toliko su mali da su u njih mogli da uđu samo djeca ili – patuljci!

Osim ovoga, postoji još jedna veza. Zamak je danas muzej, a svi koji ga posjete mogu da razgledaju i čuveno “magično ogledalo”. Marijin otac kupio ga je svojoj drugoj ženi i na njegovom ramu i danas su čitljivi natpisi – “Samoljublje” i “Ona je lijepa kao svjetlost”.

Zvuči poznato?