Prvi silikonski implanti postavljeni su prije 60 godina Amerikanki Timi Džin Lindzi.
Godine 1962. mlada teksaška domaćica Timi je pristala da bude prva žena kojoj će biti ugrađeni implanti.
U američkoj prijestonici nafte, Timi Džin je, prema sopstvenom priznanju, bila dio niže klase i mislila je da će tako ostati zauvijek. Ona je bila jedna od skromnih žena koje nisu privlačile poglede milionera.
Tako kako je mislila je i bilo – 2007. u 75. godini života je i dalje radila noćnu smjenu u staračkom domu na periferiji Hjustona, što je bio posljednji u nizu slabo plaćenih poslova koje je obavljala da bi pomogla izdržavanju porodice koja se sa desetoro djece proširila na 16 praunučadi.
Timi Džin, jedno od šestoro djece radnika u rafineriji nafte, imala je 14 godina kada joj je umrla majka. Godinu dana kasnije lijepa tinejdžerka je napustila školu da bi se udala za stolara. Za devet godina je dobila tri dječaka i tri djevojčice i kako je ispričala, njen muž je počeo da rasipa svoju mizernu platu po okolnim barovima.
Napustila ga je kada je imala 26 godina i ušla u novu vezu sa Fredom Rejesom, meksičkim emigrantom koji ju je odveo na odmor i u trenutku zanesenosti je ubijedio da istetovira crvene ruže na obje dojke.
Zarađivala je jako malo novca od svog posla u fabrici elektronike i kvalifikovala se za besplatno liječenje u klinici Džeferson Dejvis. Tu joj je ljubazni mladi plastični hirurg, rođen u Kanadi, Frenk Gerou, ponudio da ukloni tetovaže ruža dermoabrazijom (postupak u kome se uklanjaju gornji slojevi kože).
Profesor plastične hirurgije na cijenjenoj medicinskoj školi Univerziteta Bejlor u Hjustonu, Gerou je radio na klinici besplatno, i koristio je to mjesto za obuku svojih učenika i, kako će Timi Džin uskoro saznati – mjesto za regrutovanje.
Kada se vratila na pregled u jesen 1961. godine, muški studenti medicine pridružili su mu se dok je objašnjavao da je sa kolegom, dr Tomasom Kroninom, radio na razvoju implantata za žene koje su imale opuštene grudi nakon višestrukih porođaja. Predložio je da Timi bude prva žena na svijetu koja će proći kroz tu delikatnu proceduru.
Kako je Timi ispričala, da su je tada pitali šta želi da operiše to ne bi bile grudi, već uši.
“Tek sam se razvela i nisam imala mnogo toga da ponudim. Zato sam rekla dr Gerou da ću uraditi nove grudi ako mi popravi uši”, rekla je. On je pristao i rekao je da će joj povećati grudi sa korpe B na C.
Kako je ispričao jedan kolega Geroua, do svega toga je došlo poslije debakla s drugim ženama.
“Prvo su pokušali sa direktnim injekcijama silikona ženama koje su uglavnom bile supruge studenata medicine. Imale su velike upalne reakcije i grudi su im bile jako bolne i tvrde, odvratno su izgledale. Zbog užasnih rezultata, on i Kronin su odlučili da stave silikon u kesu”, svjedočio je kolega Geroua.
Timina operacija je prošla dobro, a kako je ispričala – poslije buđenja iz anestezije se osjećala kao da joj “slon sjedi na grudima”. Ipak, kad su joj skinuli zavoje, bila je zadovoljna.
Timi se uskoro poslije toga ponovo udala i to za avio mehaničara koji je iz prvog braka imao četvoro djece. Novo poglavlje u njenom životu takođe je označilo procvat popularnosti plastične hirurgije, sa ženama sa obje strane Atlantika koje su tražile implantate.
Povremeno je odlazila u ordinaciju dr Geroua koji je fotografisao njene grudi radi analize. Iako sa njom nije razgovarao o bezbjednosti, uvjeravao je druge pacijentkinje da su implantati „bezopasni kao voda“.
Timi je rekla da su joj grudi prvi put postale tvrde i otečene desetak godina nakon operacije. Tada je takođe počela da osjeća jake bolove dok je vježbala aerobik. Lokalni ljekar joj je rekao da sumnja da se radi o implantima, ali je dr Gerou to negirao. Istovremeno ona je patila od osipa, suvih usta, suvih očiju i hroničnog umora.
“Sve me je boljelo”, rekla je.
Odlazila je kod raznih ljekara, koji su je uvjeravali da su problemi uglavnom psihosomatski, uzrokovani depresijom.
“Počela sam da posjećujem psihijatra. Rekli su mi i da imam reumatsku groznicu”, ispričala je.
Dr Gerou joj je rekao da je silikoni sigurno nisu učinili bolesnom.
Ipak, njena snaha i još oko 300.000 žena su dobile odštetu od 1,6 milijardi funti od firme Dow Corning koja je kupila prava na implante od Geroua i Kronina. Oštećene pacijentkinje kojima su stavljeni silikoni su masovno podnijele tužbe protiv te kompanije zbog brojnih zdravstvenih problema koje su imale poslije operacije.
Rođake Timi Džin su je pozvale da se pridruži akciji, ali je ona uprkos svim nuspojavama i dalje vjerovala u čestitost dr Geroua. Kako je bijes žena rastao, zamolili su je i da svjedoči pred istražnim odborom FDA. Rekla je da nema pritužbi na implantate. Njeno svjedočenje bi bilo i u suprotnosti sa iskustvom koje je imala. Pa da li joj je neko platio da ćuti?
„Minimalni iznos“, rekla je.
Timi je sve do Gerouove smrti 1993. mislila da mu je dužna jer se riješio njenih „ružnih” ušiju. U njegovu ordinaciju je ušla kao i mnoge žene koje su krenule njenim stopama – ranjiva, nesigurna i nije znala koja pitanja da postavi. Do starosti se držala uvjerenja da su njeni implanti bezbjedni.
„Ponosna sam na ono što sam uradila. Ja sam pionirka implanata koji su koristili hiljadama žena“, rekla je.
Uprkos bolovima, pomisao na uklanjanje implantata ispunjavao je strahom. Kada je ostarila plašila se anestezije u varijanti da riješi da izvadi implante. Zato je odlučila da trpi bol do kraja života.
