Biciklisti podržavaju izgradnju staza u Podgorici

Ne gubite vrijeme zaglavljeni u automobilima čekajući u nepreglednim kolonama, već vozite biciklo-jeftinije je i zdravije! U Podgorici imate i kuda. To što građani na društvenim mrežama negoduju zbog iscrtavanja biciklističkih staza na kolovozima u Podgorici u udruženju biciklo.me objašnjavaju da se svaka promjena teško prihvata, pa tako i Podgoričani reaguju burno na “prvu loptu”.

U NVO biciklo.me jasno poručuju da poboljšanje uslova za korišćenje bicikla mora pratiti razvoj javnog prevoza, koji je sada u Podgorici u lošem stanju.

“Javni prevoz predstavlja ključnu polugu saobraćaja svakog većeg grada”, dodaju u ovoj NVO.

<<<Podgorica dobija moderni javni prevoz i kvalitetniju mrežu linija<<<

A da na rješavanju problema javnog prevoza u podgoričkoj upravi rade potvrđuje dobra vijest koja je juče stigla iz Glavnog grada koji je najavio da je Nacrtom budžeta za 2021. godinu predloženo je povećanje subvencija za javni prevoz, ali i pet miliona eura za kupovinu novih autobusa u cilju povećanja kvaliteta usluge javnog prevoza. To znači da će kroz modernizaciju javnog prevoza doći i do poboljšanja uslova za biciklizam i pješačenje.

“Bicikl se smatra najefikasnijim vozilom u gradskim područjima na udaljenostima do pet kilometara, a upravo je u Podgorici većina relacija koju građani prelaze u toku dana kraća od toga. Poznato je da bicikl ne zagađuje vazduh i ne stvara buku, a pritom pozitivno utiče na protok ljudi i smanjuje probleme sa parkiranjem”, podsjećaju u NVO biciklo.me.

Biciklo takođe omogućava fizičku aktivnost i tako čuva zdravstvene fondove, jer su biciklisti zdraviji od drugih učesnika u saobraćaju, pa im je u prosjeku potrebno manje medicinske njege.

Pored toga, biciklo je relativno jeftino sredstvo prevoza – što znači da je široko dostupno svim društvenim grupama, jer je prevoz biciklom besplatan.

“Takođe, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ga smatra „najhigijenskijim“ vidom mobilnosti, i pored pješačenja ga preporučuje kao način prevoza koji pomaže u suzbijanju pandemije COVID-19. Sada kada sve to znamo, prosto je nevjerovatno da u našoj Podgorici, koja je ravna i ima preko 240 suvih dana u toku godine, nemamo više ljudi koji se prevoze biciklom. Međutim, sada kada se aktivnije krenulo u izgradnju biciklističke infrastrukture, očekujemo da će se stvari znatno promjeniti”, naglašavaju u ovoj organizaciji.

Podsjećaju da je Podgorica početkom ove godine usvojila svoj prvi Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) – strateški dokument koji kojim se stvaraju preduslovi za održivo planiranje mobilnosti i rješavanje saobraćajnih izazova u gradu kroz uravnotežen tretman svih vidova prevoza.

Cilj tog plana je da se poboljša kvalitet života svih građana, i to kroz osiguranje bolje mobilnosti, povećanje bezbjednosti u saobraćaju, smanjenje zagađenja i poboljšanje zdravlje ljudi. To će se postići ulaganjem u održive vidove mobilnosti – pješačenje, javni prevoz i upotrebu bicikla.

“Podgorica je tek jedan od više hiljada evropskih gradova koji imaju takav plan, a problemi sa kojima se trenutno susreće su nam dobro poznati, jer su se dešavali i u drugim sredinama. Biciklističke staze su sastavni dio cjelovite saobraćajne strategiije grada i ne mogu se posmatrati izdvojeno, jer promjene u organizaciji saobraćajnog prostora i saobraćaja neće ostati samo na izgradnji biciklističkih staza. Naime, prema SUMP-u, još dosta treba da se uradi na unapređenju gradskog prevoza, a očekuje se i stvaranje boljih uslova za pješačenje”, kažu u NVO biciklo.me.

Posebno naglašavaju da naši sugrađan treba da razumiju da razlog za saobraćajne gužve nijesu bicklističkle staze, već činjenica da većina nas koristi automobil za kretanje po gradu, često i na vrlo kratkim relacijama.

“Naš grad nije u stanju da izdrži postojeći broj automobila u saobraćaju, a situacija je teža iz godine u godinu, jer se za samo pet posljednjih godina broj registrovanih putničkih automobila u Podgorici povećao za čak četvrtinu, odnosno za oko 15.000”, pojašnjavaju za CdM u udruženju biciklo.me.

Treba napomenuti da je prilikom pripreme Plana održive urbane mobilnosti utvrđeno da je prosječan broj putnika u automobilima 1,4, što znači da većina građana obavlja putovanja kroz grad kao jedini putnik u automobilu. To se direktno odražava na prostor, jer pored gužvi dolazi i do ogromnih problema sa parkingom.

“S druge strane, na mjesto jednog automobila može da stane šest bicikala ili više od deset pješaka. Očigledno je da takva raspodjela prostora nije ni pravedna niti efikasna. Zato je važno ulagati u druge oblike mobilnosti – pješačenje, javni prevoz i korišćenje bicikla, kako bi građani mogli da zadovolje potrebe za kretanjem u gradu čija se populacija konstantno uvećava”, smatraju u organizaciji biciklo.me.

To podrazumijeva promjenu prioriteta u planiranju saobraćaja i ulaganje u održive vidove transporta, kako bismo živjeli u gradu po mjeri ljudi, a ne automobila.

Prema njihovim riječima svaka promjena se teško prihvata, pa tako i naši sugrađani reaguju burno na „prvu loptu“, ali vjerujemo da ćemo, ako se ovaj plan sprovede u potpunosti i bez improvizacija, svi u vrlo skoroj budućnosti osjetiti njegove benefite.

“Naravno, poboljšanje uslova za korišćenje bicikla mora pratiti razvoj javnog prevoza, koji predstavlja ključnu polugu saobraćaja svakog većeg grada. Javni prevoz se sada nalazi u veoma lošem stanju i nije prilagođen potrebama građana, niti se građani sa šireg područja glavnog grada na njega mogu osloniti kao na pouzdano i pristupačno prevozno sredstvo. Zato je potrebno što prije revidirati linije, uvesti veći broj polazaka i obezbijediti zdravo funkcionisanje javnog prevoza, što je vjerujemo najzahtjeviji i najskuplji dio rješavanja saobraćajnih problema”, kažu u NVO biciklo.me.

Kao primjer pominju Ljubljanu.

Praksa Ljubljane pokazuje da ova vrsta prevoza ne može da se zasniva na tržišnom principu, jer su to probali privatizujući ga kao i mi u Podgorici, pa su ga ponovo vratili u vlasništvo lokalne samouprave i sada odlično funkcioniše.

“Da bi biciklo zaživjelo kao prevozno sredstvo, od presudne je važnosti uspostaviti kvalitetnu, bezbjednu i dobro povezanu biciklistišku mrežu. Istovremeno treba raditi i na povećanju bezbjednosti na ulicama kroz usporavanje motornog saobraćaja, ali i prostorima za čuvanje bicikala, jer su prema našem istraživanju iz 2018. godine upravo bezbjednost i strah od krađe glavni razlozi zašto se ljudi ne odlučuju za korišćenje bicikla u svrhu prevoza”, jasno poručuju.

Što se tiče zaštićenih biciklističkih staza, upravo su fizički odvojene biciklističke površine garant bezbjednosti biciklista, a ujedno i “pozivaju” građane da ih koriste.

“Iako sa Glavnim gradom imamo dobru komunikaciju, nijesmo upoznati sa planovima za izgradnju biciklističke infrastrukture, pa stoga ne možemo reći kako će se riješiti određeni tehnički problemi koji se odnose na kretanje biciklističkim površinama i njihovu povezanost sa drugom putnom infrastrukturom. U svakom slučaju, novi pristup izgradnji biciklističkih staza djeluje mnogo bolje u odnosu na prethodni, kada su površine za kretanje biciklista rađene na trotoarima, čime je nažalost nepravedno oduziman prostor pješacima, koji su najugroženiji učesnici u saobraćaju”, ističu za CdM u ovoj NVO.

Napominju da na društvenim mrežama, a i drugdje, često možemo pročitati opravdane kritike na nepoštovanje ekoloških načela koja propisuje Ustav Crne Gore, ali kada pojedinac treba da pruži sopstveni doprinos kroz pružanje šanse drugačijim načinima prevoza od automobila na koji smo se tako brzo navikli, masovnost se gubi i nestaje uvjerenje u doprinos koji svako od nas može da napravi kako bi naša životna sredina bila bolja.

“Na dugi rok, bolji uslovi za urbani biciklizam i više biciklista na podgoričkim ulicama dovešće do boljitka za sve građane, bilo da voze ili ne voze biciklo. Moramo se kao društvo suočiti sa time da je nemoguće da se saobraćaj u Podgorici nastavi odvijati kao do sada, jer nas postojeće stanje doslovno guši”, tvrde u NVO biciklo.me.

Podsjećaju da je održivi saobraćaj jedan od ključnih elemenata nove strategije Evropske unije za zeleni oporavak.

Naime, Evropskim zelenim dogovorom predviđa se obaveza smanjenja štetnih emisija za 90 odsto do 2050. godine, a to uključuje i obezbjeđivanje uslova za pristupačne, zdrave i čiste viddove prevoza. Dodatno, Evropska komisija snažno podstiče lokalne samouprave da donesu planove održive urbane mobilnosti, a vrlo vjerovatno će u bliskoj budućnosti to biti i obaveza svih gradova. Bez rješavanja problema održive urbane mobilnosti, čiji je biciklizam segment, bojimo se da poglavlja 14 (Saobraćajna politika) i 27 (Životna sredina i klimatske promjene) neće moći da se zatvore.

“Šaljemo poruku našim sugrađanima da ne gube vrijeme zaglavljeni u automobilima čekajući u nepreglednim kolonama, već da se priklone najbržem, najjeftinijem i najefikasnijem vozilu koje je svakome dostupno, jer će osim uštede vremena, to učiniti i sa novcem kojeg će, usljed aktuelne ekonomske krize, biti sve manje. A i to je jedan od najboljih načina da u vremenu pandemije drže distancu od ostalih učesnika u saobraćaju i da se redovno bave fizičkom aktivnosti, i tako direktno i dugoročno ulože u svoje zdravlje”, zaključuju u NVO biciklo.me.

A.Obradović