Osporenim odredbama propisano je da “politički subjekat ima pravo da u dodatnom roku od 15 dana podnese zahtjev Ministarstvu finansija za prenos sredstava ukoliko organ lokalne uprave ne uplati novac političkom subjektu do petog u mjesecu za prethodni mjesec (stav 8)’; kao i da će “Ministarstvo potraživana sredstva iz stava 8 ovog člana prenijeti političkom subjektu u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 8 ovog člana (stav 9)”.
Ustavni sud utvrdio je da su osporenim odredbama povrijeđeni ustavni principi o vladavini prava, podjeli vlasti i jedinstvu pravnog poretka iz odredaba člana 1 stav 2, člana 11 stav 2 i člana 145 Ustava, kao i da “ne zadovoljavaju zahtjeve pravne sigurnosti i vladavine prava iz Ustava, kao ni standard zakonitosti, u smislu stavova Evropskog suda”.
U obrazloženju odluke navedeno je, između ostalog, da iz osporenih odredbi proizilazi da je zakonodavac Ministarstvu finansija “utvrdio imperativnu obavezu raspolaganja budžetom Crne Gore na način suprotan Zakonu o budžetu i fiskalnoj odovornosti”, čime je Skupština Crne Gore, po ocjeni Ustavnog suda, povrijedila načelo diobe vlasti iz odredaba člana 11 Ustava Crne Gore.
Zakonodavac, kako je navedeno, nije propisao iz kojih budžetskih sredstava će Ministarstvo političkim strankama u opštinama prenijeti novac za njihovo redovno finansiranje, niti način i postupak utvrđivanja i planiranja potrebnih sredstava, kao ni iznos sredstava.
Ministarstvo finansija je time dovedeno u “pravnu situaciju da u postupku primjene osporenih odredaba člana 11 st. 8 i 9 Zakona ne može predvidjeti posljedice koje njegove radnje mogu da prouzrokuju na državni budžet.
Odredbe zakona koje dopuštaju neizvjesnost u pogledu krajnjeg efekta, po ocjeni Ustavnog suda, ne mogu se smatrati odredbama koje su zasnovane na načelu vladavine prava, niti odredbama kojma je ustanovljeno načelo pravne izvjesnosti i predvidljivosti”, navedeno je u obrazloženju odluke Ustavnog suda.
Ustavni sud je, takođe, utvrdio da je povrijeđeno i načelo jedinstva pravnog poretka iz člana 145 Ustava, koje podrazumijeva međusobnu usklađenost svih pravnih propisa u Crnoj Gori.
