Đukanović: Trenutno smo najbliži manjinskoj vladi, važno je da dođe do rješenja

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da očekuje finalne informacije o ishodu pregovora u vezi formiranja manjinske Vlade. On je istakao da razgovore o formiranju vlade prati kroz komunikaciju sa svim akterima tih razgovora, i dodao da je logično da se ti razgovori obavljaju u koncentričnim krugovima. Poručio je da je važno da se dođe do rješenja oko kojeg je moguće postići neophodni konsenzus da bi se što brže konsolidovala izvršna vlast i stvorili uslovi da se zemlja usredsredi na političke prioritete od kojih je prvi upravo deblokada pregovaračkog procesa sa EU.

“Razgovori o formiranju Vlade teku. Pratim ih kroz komunikaciju sa svim akterima tih razgovora. Logično je da se ti razgovori obavljaju u koncentričnim krugovima. Prvi krug je među partijama koje bi trebale tvoriti tu Vladu, tek drugi krug razgovora je sa partijama koje bi bile podrška toj manjinskoj Vladi, a treći je krug razgovora sa svim parlamentarnim partijama gdje treba da testiramo to rješenje i da eventualno čujemo i neke druge ideje i da u finalu dođemo do onog rješenja koje bi garantovalo, da kažem, najkvalitetnije potrošeno vrijeme funkcionisanja prve naredne Vlade”, kazao je Đukanović novinarima u Briselu.

Dakle, dodao je on, da li će to biti manjinska Vlada sa mandatom od otprilike godinu dana ili neka druga Vlada koje bi možda mogla potrajati i duže, pa do kraja mandata ovog parlamenta vidjećemo iz sadržaja razgovora koji se upravo vode.

“U ovom trenutku mi djeluje i dalje najrealnije da će se postići nužni konsenzus oko ideje manjinske Vlade. Šta lično mislim o tome već sam više puta govorio, to je sada manje važno. Važno je da dođemo do rješenja oko kojeg je moguće postići neophodni konsenzus da bi se što brže konsolidovala izvršna vlast i stvorili uslovi da se zemlja usredsredi na političke prioritete od kojih je prvi upravo deblokada pregovaračkog procesa sa EU, tako da očekujem, kao što sam kazao, finalne informacije o sadržini dosadašnjih razgovora među potencijalnim akterima manjinske Vlade da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim parlamentarnim partijama da testiramo to, ali i druga rješenja koja bi vodila Crnu Goru putem izlaska iz institucionalne krize”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, ukoliko ne bi došlo do saglasnosti oko manjinske Vlade, onda se vraćamo nekim od mogućih rješenja koja smo već pominjali.

“Prvo, za mene uvijek prvo, je pitanje organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora, a ako ni to ne bude rješenje onda se definitivno ulazi u scenario formiranja neke prelazne, zovimo je tehničkom Vladom, koja bi značila da sve parlamentarne partije imaju svoje predstavnike u toj Vladi, a ta Vlada ima samo jedan zadatak da ažurira izborno zakonodavstvo, da ga usaglasi sa preporukama OEBS-a, ODIHR-a i Savjeta Evrope i da u najkraćem mogućem roku dođemo do prijevremenih parlamentarnih izbora”, istakao je Đukanović.

Đukanović je nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom izjavio da je zadovoljan današnjim susretom u Briselu. On je kazao da je ovo jedan u nizu razgovora u okviru intenzivirane spoljno-političke aktivnosti posljednjih sedmica.

“Nedavno sam bio u Atini i razgovarao sa najvišim zvaničnicima našeg balkanskog susjeda. Nakon toga imao vrlo intenzivne razgovore na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu. Danas sam ovdje. Narednih dana ću posjetiti prijestonice još nekih od evropskih država. Dakle, ta aktivnost je sa dva cilja. Prvo da približimo političke i društvene procese koji se odvijaju u Crnoj Gori našim evropskim sagovornicima, a drugi je da nastavimo vrlo značajne razgovore na temu evropske perspektive Zapadnog Balkana”, naglasio je Đukanović.

Logično, istakao je on, to su bile dvije teme koje su potrošile ovaj ukupan razgovor koji sam obavljao sa predsjednikom Evropskog savjeta.

“Na prvu temu predstavio sam kako se odvija taj proces konsolidacije vlasti u Crnoj Gori nakon smjene dosadašnje Vlade. Izrazio sam očekivanje da bi Crna Gora u vrlo dogledno vrijeme mogla dobiti novu Vladu i da će ta Vlada biti promoter politike evropskih integracija Crne Gore, dakle, da će to biti politika kontinuiteta sa strateškim kursom kojim se Crna Gora kreće prethodnih 25 godina. Čak ni ovaj eksperiment, jednogodišnji ili nešto duži od toga sa Vladom koja je nedavno izgubila povjerenje u Parlamentu nije mogla da dovede u pitanju takvu stratešku orjentaciju Crne Gore. O tome najbolje svjedoči i podrška javnosti koja je i prema posljednjem istraživanju na otprilike 75% onih građana koji Crnu Goru u bliskoj budućnosti vide kao članicu EU”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima ovdje sam detaljnije razgovarao o presjeku pregovaračkog procesa između naše zemlje i EU i najavio da će prvi prioritet ukupne vlasti u Crnoj Gori u narednom periodu biti deblokada tog zastoja koji se uglavnom vezuje za pregovaračko poglavlje 23. sa ciljem da se nakon toga intenzivira pregovarački proces – proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja i na taj način stvore pretpostavke za dogledno ostvarivanje našeg cilja, a to je članstvo Crne Gore u EU.

Stanje u regionu lošije nego ranije

“Kada je u pitanju region, detaljno smo razgovarali o evropskoj perspektivi regiona. Ukazao sam uvaženom sagovorniku da je današnje stanje u regionu lošije nego prije nekoliko godina. Da smo prije samo nekoliko godina o Zapadnom Balkanu govorili jedino u kontekstu brzine procesa pridruživanja EU, da smo se nažalost tokom posljednje godine vratili temi stabilnosti kao, da kažem, tradicionalno najaktuelnoj temi u našem regionu. Ukazao sam na uzroke tih retrogradnih procesa”, rekao je Đukanović.

Dakle, pojasnio je, ukazao sam prije svega na izostanak dovoljno aktivne politike proširenja od strane EU i s druge strane na posljedice tog poremećaja na geopolitičkoj sceni koji je doveo do malignog uticaja trećih strana sa platformi koje su definitivno anitevropske.

“Ukazao sam da sam Zapadni Balkan sigurno nije meta tih politika, da je meta evropski sistem vrijednosti i evropsko jedinstvo na šta se nasrće sa svih djelova evropskog kontinenta gdje postoji podoban ambijent za to. Nažalost, Zapadni Balkan je još uvijek podoban ambijent za djelovanje takvih malignih politika, prije svega zbog slabih država u našem regionu, a s druge strane zbog još uvijek istorijski opravdano prisutnih proruskih sentimenata kod jednog dijela stanovništva u svakoj od naših država. Nažalost, to se zloupotrebljava i pokušava unijeti konfuzija na prostor Zapadnog Balkana, konfuzija prije svega u pogledu strateškog izbora budućnosti od strane svake od naših država, a taj strateški izbor bi, po svakom kriterijumu, od istorijskog i geografskog, pa do našeg interesovanja za ekonomski i kulturni razvoj, dakle, morao biti evropski put razvoja. Nažalost, uspijeva se na neki način osujetiti dobar tempo kretanja naših država ka EU i to doprinosi do izvjesnog zastoja i do daljeg gubitka vremena i do daljeg zaostajanja naših država za evropskim nivoom ekonomskog i demokratskog razvoja. To je nešto što mora biti inspiracija za EU i za NATO kao ključnog partnera na evroatlantskom prostoru jer mislim da se sa tih adresa mora jasnije čuti poruka da je to zona evropskih i evroatlantskih vrijednosti i da se mora poštedjeti od malignih uticaja kojim se u osnovi, kao što sam kazao, podriva stabilnost i jedinstvo Evrope”, smatra on.

Prema njegovim riječima, mislim da je i razgovor u tom smislu zaista bio u potpunosti opravdan.

“Postigli smo jedan izuzetno visok stepen saglasnosti oko svih ocjena, a prije svega, i ono što je najvažnije, postigli smo saglasnost o potrebi intenziviranja saradnje između EU i Zapadnog Balkana. Crna Gora će naravno u tome imati svoje posebno mjesto kao država koja je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu i koja može i dalje igrati važnu ulogu promotera evropskog sistema vrijednosti na Zapadnom Balkanu, tako da mislim da ima razloga za optimizam. Znam da je situacija generalno depresivna, znam da smo svuda u Evropi i u svijetu, počev i od Brisela, vrlo zabrinuti događajima na Istoku Evrope, da nam je pažnja zaokupljena tim opasnostima, ali nadam se da će se ipak doći do rješenja koja će očuvati stabilnost, koja će sačuvati šansu da se diplomatskim putem rješavaju sva, pa i ovako najkomplikovanija pitanja, a time će se naravno otvarati realnija perspektiva za nastavak politike proširenja i za ostvarivanje dogledne evropske budućnosti zemalja našeg regiona”, zaključio je Đukanović.