Uljarević: Abazović je vezivno tkivo nepovezivih dijelova političkog spektra, svaka vlada je dio političkog dogovora

Aleksandra Obradović

Crna Gora će dobiti manjinsku vladu, ali treba da znamo da je svaka vlada u osnovi politička, jer su ministarske pozicije po definiciji političke, ma kako oni sebe ili ih drugi dodatno zvali, kaže u razgovoru za portal CdM izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Prema njenom mišljenju Dritan Abazović je trenutno vezivno tkivo nepovezivih dijelova političkog spektra na crnogorskoj sceni. Ističe da odlazeća Vlada, ali i da su brojne greške tri koalicije, bili blagoslov za DPS i da se DPS nije dobro snašao i organizovao u ulozi opozicije. Uljarević komentarišući rusko-ukrajinsku krizu naglašava da su zapanjujuće su sličnosti između Crne Gore i Ukrajine, iako upoređujemo jednu od najmanjih i jednu od najvećih evropskih zemalja.

CdM: Da li će Crna Gora dobiti manjinsku ili političku Vladu? I koji je koncept po Vašem mišljenju prihvatljiviji u trenutnoj situaciji?

Uljarević: Crna Gora će dobiti manjinsku vladu, ali treba da znamo da je svaka vlada u osnovi politička, jer su ministarske pozicije po definiciji političke, ma kako oni sebe ili ih drugi dodatno zvali. Uostalom, i ova Vlada biće, kao što je to i svaka druga, rezultat političkog dogovora.

Jasno je i da taj politički dogovor predstavlja kompromis koji je izraz prepoznavanja kompleksnosti situacije. Vlada Zdravka Krivokapića je iznevjerila očekivanja građana i građanki, izgubila povjerenje u Skupštini, ali i podršku zapadnih partnera Crne Gore. Nalazi CG pulsa ukazuju da smo došli do rekordnog broja od 62 odsto građana i građanki koji smatraju da se Crna Gora kreće u pogrešnom ili veoma pogrešnom pravcu, uz zabrinjavajuće nacionalno raslojavanje. Tome je zacijelo doprinijelo opasno flertovanje sa retrogradnim ideologijama i politikama, a treba ukazati da ćemo se tek nositi i sa posljedicama populističkog i berzanskog pristupa vođenju javnih finansija, nerezistentnosti na štetne spoljne uticaje u određenim dijelovima bezbjednosnog sektora, ali i nastavka loših prethodnih praksi urušavanja institucija kroz partijsko i nepotističko zapošljavanje.

Crnoj Gori je neophodna takva prelazna Vlada koje će raditi na snižavanju tenzija u društvu, deblokiranju procesa pristupanja EU i pripremi sljedećih izbora. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, stvari su dodatno dobile na težini i svi politički subjekti koji se budu opirali tome rizikuju da se pozicioniraju kao faktor nestabilnosti.

CdM: Na koji način će Crna Gora moći da odblokira rad institucija, prvenstveno mislim na trenutnu situaciju oko zakazivanja sjednice Skupštine?

Uljarević: Kad je riječ o zakazivanju sjednice Skupštine, vjerujem da oni kojima je u interesu da do te sjednice dođe moraju razmišljati izvan uobičajenih okvira kako bi našli rješenje koje će biti u skladu sa Ustavom i Poslovnikom Skupštine. To rješenje postoji, jer je v.d. predsjednika Skupštine potpredsjednik iz reda najvećeg poslaničkog kluba, a znamo i da se klubovi spajaju i razdvajaju…

Nezavisno od toga da li se radi o izvjesnoj “gimnastici”, koja može naići na kritike, to se ne može uporediti sa nepoštovanjem jasnih ustavnih odredbi koje sadašnji v.d. predsjednika Skupštine demonstrira uz javnu odlučnost da ostane pri tom stavu.

Na drugoj strani, većina za deblokadu pravosudnih institucija bi trebalo da se oblikuje u značajnom tokom procesa glasanja za novu Vladu, a što bi pratilo dodatno kasnije osnaživanje.

CdM: Kako vidite gospodina Abazovića na funkciji premijera – šta bi po Vašem mišljenju na toj poziciji trebalo prvo da uradi?

Uljarević: Dritan Abazović je trenutno vezivno tkivo nepovezivih dijelova političkog spektra na crnogorskoj sceni. Dobijanjem mandata u ovim okolnostima, on je dobio i mogućnost da kroz jasno postavljene kratkoročne prioritete doprinese jačanju konstruktivnog i inkluzivnog političkog dijaloga svih relevantanih aktera kako bi se prevazišla ova polarizacija i pokrenulo učinkovito funkcionisanje institucija čime bi iskoračili iz kružnog toka u kojem smo zaglavljeni na putu ka EU. Međutim, to podrazumijeva i zauzimanje beskompromisnog vrijednosnog stava i principa. I za njega i za URU je presudno važno kako će izvesti ovaj dio, jer će ta Vlada biti za njih raskrsnica koja ih može odvesti u rast, ali im i staviti ključ u bravu nakon sljedećih izbora. Jedan od prvih pokazatelja u kojem se pravcu ide biće i struktura nove Vlade, odnosno da li će se ići na kratkoročno zadovoljavanje partijskih i ličnih ambicija ili težim ali strateškim i odgovornim putem.

CdM: Očekujete li da se uskoro u Crnoj Gori organizuju vanredni parlamentarni izbori?

Uljarević: Ti izbori bi trebalo da budu organizovani uz izmjene zakonodavnog okvira i ojačane mehanizme koji treba da obezbijede njihovu regularnost, i uz paralelan rad na smanjenju identitetskih i političkih tenzija kako bi se sproveli u dekontaminiranijoj atmosferi u mjeri mogućeg. To bi značilo da realno vanredne parlamentarne izbore ne možemo imati prije kraja godine, a mnogo izvjesnije na proljeće iduće godine kada mogu biti spojeni sa predsjedničkim izborima.

Takođe, ti izbori postojećim parlamentarnim akterima, a posebno onima koji na njima insistiraju, ne mogu donijeti mnogo, a neki iz korpusa još uvijek vladajuće većine bi mogli biti i na određenom gubitku zbog nove političke partije koju najavljuju ministri Spajić i Milatović, uz podršku Krivokapića. Prvi efekti programa Evropa sad im idu na ruku, a za očekivati je da će se to topiti njihovim odlaskom iz Vlade jer to znači i gubitak institucionalnih poluga koje su stavili u pogon svoje političke kampanje. Dodatno, taj program ima dosta nedostatnosti koje se već počinju u praksi identifikovati u negativnom obliku.

CdM: Smatrate li da se na narednim izborima poveća broj apstenanata kao posljedica ponašanja političkih partija u prethodnih godinu i po?

Uljarević: To je sada teško predvidjeti, jer posljednja istraživanja ne ukazuju na značajniji pad izlaznosti, ali ima pada podrške kod mnogih parlamentarnih subjekata, kao i fragmentacije glasačkog tijela. Ovom pitanju treba obazrivo pristupiti imajući u vidu koliko koliko male fluktuacije mijenjaju rezultat i koliko su male brojke presudne u crnogorskom kontekstu.

Mi možemo, na osnovu empirijskih podataka, utemeljeno govoriti o rastućem razočarenju u učinke odlazeće Vlade, ali i u neke loše prakse koje je čitava aktuelna vladajuća većina preuzela od prethodne vlasti DPS i koalicionih partnera, a koja je najvidljiva kroz partijsko-nepotistički pristup kadriranju i zapošljavanju u javnom upravi i javnim preduzećima.

Takođe, empirijski podaci ukazuju da se DPS primarno održava na slabostima drugih a ne na svojoj proaktivnosti ili nekom osmišljenom pristupu, uz podsjećanje da u DPS nije došlo do potrebnih unutrašnjih (samo)refleksija i reformi. To znači da su ova odlazeća Vlada, ali i brojne greške tri koalicije, bili blagoslov za DPS i da se DPS nije dobro snašao i organizovao u ulozi opozicije.

Zapanjujuće sličnosti između Crne Gore i Ukrajine

CdM: Sva pažnja svjetske javnosti usmjerena je na dešavanja u Ukrajini. Kako se ta dešavanja mogu odraziti na Crnu Goru?

Uljaredvić: Zapanjujuće su sličnosti između Crne Gore i Ukrajine, iako upoređujemo jednu od najmanjih i jednu od najvećih evropskih zemalja. Nemoguće je ignorisati paralele o unutrašnjoj podijeljenosti, istorijskom i političkom odnosu sa većim susjedom i konstantnim neprimjerenim miješanjem tog susjeda u unutrašnje prilike.

Ova dešavanja već imaju uticaj na Crnu Goru, a vremenom će se morati povući vrijednosne granice jer su određene političke i društvene strukture, a tu ubrajam i SPC, dugo koketirale sa putinizmom i putinofilijom. Prozapadne strukture unutar Crne Gore, ili one koje pretenduju da se tako pozicioniraju, moraće da prihvate svoju odgovornost u širenju antizapadnih ideja i da konačno shvate da endemska korupcija i slabe institucije čine ovu zemlju manje otpornom na “zagrljaj” agresivnih despotskih režima, poput onog u Moskvi.

S druge strane, nadam se da će dešavanja u Ukrajini konačno osvijestiti i umjerene prozapadne strukture u Crnoj Gori i da će razumjeti da je neprihvatljivo svako flertovanja sa kleronacionalistima, jer to ugrožava ne samo evropske integracije Crne Gore, nego i njen građanski koncept, stabilnost i održivost.