Bilčik: Crna Gora nema legitimnu vladu, izbori potrebni što je prije moguće; Đurović: Sudije Ustavnog suda izabrati 22. novembra

Poslanik i predsjedavajući Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik kazao je da Evropa posmatra šta se dešava u Crnoj Gori. Ističe da je situacija ozbiljna, te navodi da su izbori potrebni što prije.

“Kada kažemo da iskazujemo bojazan to znači da je situacija vrlo ozbiljna. Postoji bojazan da su temelji demokratskih institucija u Crnoj Gori dovedeni u pitanje, da su uzdrmani. Vidimo institucionalnu krizu, pravnu krizu, ustavnu krizu, ekonomsku krizu”, istakao je Bilčik, odgovarajući na pitanja novinara u Skupštini.

Odgovori na ova pitanja, dodaje, moraju se naći u Crnoj Gori.

“Moraju se pronaći u granicama Ustava koliko god da je on nesavršen i u okvirima zakona, kulture dijaloga, kompromisa i međusobnog razmijevanja. Jedini pobjednik u ovome može biti Crna Gora i njene institucije. Ovo nije vezano za neku političku stranku. Stvar je da Crna Gora pobijedi”, poručio je Bilčik.

Evropska unija je, poručuje, angažovana.

“Imamo dijalog, spremni smo da i dalje učestvujemo na bilo koji način koji može biti od pomoći, ali to mora biti veoma neposredno i precizno”, naveo je Bilčik, poručujući da se odluke moraju brzo donijeti.

Crnoj Gori potrebna politička Vlada

Crna Gora, ističe on, nema legitimnu Vladu.

”Ta Vlada je izgubila legitimitet. Nema povjerenja u Vladu, to je tehnička Vlada nije politička. Crna Gora mora da donese političke odluke i za to nam je potrebna politička Vlada. Postoje samo dva načina da je imamo-bilo kroz većinu u Skupštini ili kroz nove izbore. Iskreno, gledajući broj pokušaja koje smo vidjeli u Skupštini, ja sam ubijeđen, a nijesam ni jediji, da ovo mora biti staza ka novim izborima, što prije moguće, na osnovu odluka koje će dovesti do funkcionisanja Ustavnog suda, a zatim i do sporazuma o tome kako će se vanredni izbori održati u okviru granica zakona i Ustava i na osnovu dijaloga i kompromisa. Kompromis koji je ključan”, poručuje Bilčik.

Prema njegovim riječima, ovo nije kultura u kojoj samo pobjednik dobija sve.

“Mi to primjenjujemo i u Evropskom parlamentu i to može biti korisno vašim parlamentarcima u narednim sjednicama”, kazao je Bilčik.

Bilčik je kazao da je Crnoj Gori potrebna odgovorna politika, u okviru granica Ustava i zakona.

“Ono što smo gledali prethodnih dana je sasvim suprotno. Zato apelujem na sve da rade, da sarađuju. Ne želim da upirem prstom, niti je to moja uloga, ja sam ovdje gost. Samo želim da kažem da je ovo mnogo važnije od pojedine političke stranke. Crna Gora nam treba u Evropi, da bude sa nama, da bude jedan od pravih kandidata, jer su ovo teška vremena za sve nas u Evropi i sve snage se udružuju”, kazao je Bilčik.

Sudije Ustavnog suda izabrati 22. novembra

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da ukoliko postoji nedoumica oko zakonitosti bilo čega, jedina relevatna institucija za to je Ustavni sud. Zato je istakla da moramo imati Ustavni sud koji bi odlučio da li su izmjene Zakona o predsjedniku u skladu sa Ustavom.

“Pozivam predstavnike svih parlamentarnih partija da se proces koji je pokrenut u Skupštini riješi 22. novembra i da izglasamo adekvatan broj sudija Ustavnog suda. Voljela bih da budu izabrane sve četiri sudije, ali osnovni prioritet je da Ustavni sud postane napokon funkcionalan”, poručila je Đurović.

Podsjeća da je sam Zakon poslat predsjedniku Milu Đukanoviću na proglašenje.

“Vidjećemo njegovu sudbinu u narednom periodu”, kazala je Đurović, dodajući da izborni proces može imati puni legimitet tek kada se riješe postojeći problemi.

Podsjećamo, Crna Gora se našla u političkoj i institucionalnoj krizi nakon što je 1. novembra usvojen Zakon o Predsjedniku, kojim se Milo Đukanović obavezuje da predloži mandatara u roku od 30 dana, od izglasavanja nepovjerenja Vladi. U suprotnom mandatarom će smatrati kandidat koji ima podršku većine ukupnog broja poslanika, a u ovom slučaju to je Miodrag Lekić.

Upravo ovim zakonom parlamentarna većina želi ponovo kandidovati Miodraga Lekića za mandatara nakon što je propao prvi pokušaj u septembru, kada je Đukanović odbio taj prijedlog jer u predviđenom roku nijesu dostavili potpise podrške.

Đukanović je, odbijajući taj prijedlog, zatražio skraćenje mandata Skupštini i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Do najnovije eskalacije političke krize izazvane usvajanjem Zakona o predsjedniku dolazi u trenutku kada Crna Gora ima nefunkcionalan Ustavni sud, Vladu kojoj je 20. avgusta izglasano nepovjerenje i koja je u tehničkom mandatu.

Ustav je propisao da takva Vlada funkcioniše do izbora nove, međutim nije preciziran rok u kojem, nakon pada vlade, predsjednik dodjeljuje mandat za sastav nove Vlade.

Slađana Đukanović