Đurović: Đukanoviću sjutra dostavljamo ispravljenu verziju, očekujemo da predloži Lekića za mandatara

Nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini Zakon o predsjedniku zbog faktografske greške, predsjednica Skupštine Danijela Đurović ističe da je bila greška u propratnom aktu koja je ispravljena. Kazala je da će ispravljena verzija propratnog akta Izmjena zakona o predsjedniku biti sjutra dostavljena Predsjedniku Crne Gore na potpisivanje. Očekuje od Mila Đukanovića da brzo nakon usvajanja ovog zakona pokrene postupak konsultacija i nakon toga predloži Miodraga Lekića za mandatara nove Vlade.

<<<Bastijančić: Đukanović vratio Skupštini Zakon o predsjedniku zbog faktografske greške<<<

“Nije greška u Zakonu o izmjenama i dopunama zakona koji je usvojen sinoć u parlamentu, već u propratnom aktu koja je ispravljena”, kazala je Đurović u intervjuu TVCG.

Dodaje da će ispravljena verzija sjutra biti poslata predsjedniku jer, kako objašnjava, Služba predsjednika radi kraće od Službe Skupštine Crne Gore.

“Sjutra ujutru će biti ponovo dostavljen prateći akt, jer je Zakon već dostavljen”, kazala je Đurović.

Ističe da je bilo nemoguće da ona povuče Zakon o predsjedniku, jer nije bila predlagač.

“Moja je obaveza bila da ga stavim na dnevni red. Moglo je da se desi da juče zakon ne bude izglasan”, istakla je Đurović.

Mišljenje VK kao švedski sto, svako iz njega izvlači ono što mu odgovara

Na kritike evropske zajednice o ovom zakonu, i mišljenje Venecijanske komisije, Đurović ističe da bi to mišljenje trebalo čitati sveukupno, te da ono formalno nije usvojeno.

“On ne posmatra samo taj akt pojedinačno, već kako je došlo do samog glasanja o zakonu. Imam osjećaj da se mišljenje VK posmatra kao švedski sto, svako iz njega izvlači ono što mu odgovara i želi da čuje i što se uklapa u njegovo mišljenje”, navela je Đurović.

Ističe da je Zakon o predsjedniku predložen u cilju tražena deblokirajućeg mehanizma, koji je, kako navodi vrlo blizak onome što je VK predlagala 2007.godine.

“O pitanju ustavnosti može da odlučuje jedino Ustavni sud. To da nemamo Ustavni sud VK ponavlja ja mislim bar pet puta u izvještaju napominjući da jedino Ustavni sud može da odlučuje o ustavnosti nekog akt. Najveća preporuka VK je da bi vrsta deblokirajućeg mehanizma trebalo da bude izglasana kvalifikovanom većinom, a ne prostom i to je svakako za razmišljanje”, navela je Đurović.

Juče je usvojena i klauzula hitnosti da se dan nakon što predsjednik potpiše zakon, on objavi u Službenom listu. Đurović je bila protiv toga.

“Nijesu bili razlozi hitnosti, već je jedna vrlo specifična odluka koju ja do sada nijesam imala prilike da vidim u parlamentu. Ovaj zakon je u proceduri u hitnom postoku, predsjednik ima tri dana da ga proglasi”, navela je ona.

Ne misli da će Milo Đukanović ponovo ući u kršenje Ustava.

“Mislim da on neće kršiti Ustav i da to neće sebi dozvoliti. Ukoliko dođe do toga, parlamentarna većina smatra da je upravo usvojeni zakon vrsta deblokirajućeg mehanizma”, kazala je Đurović.

Na pitanje da li smatra da, uzimajući u obzir sve kritike međunarodne zajednice, Crna Gora ulazi u opasnost od međunarodne izolacije, Đurović ističe da ima osjećaj da određene političke strukture imaju interes da se stvori takva slika.

“Da je parlamentarna većina od avgusta 2020.godine antievropska. To vuče još od tog vremena. Ovdje se želi posatviti slika da određene političke strukture ne rade na evropskoj agendi. Ja to ne smatram ispravnim i smatram da jednom zamjenom teza i plašenjem međunarodne zajednice i svih i u Crnoj Gori i van nje kako u Crnoj Gori u vlasti postoji neki bauk koji će Crnu Goru negdje da odnese ili će da je ukrade ili nekome pokloni ili će odustati od priče oko EU. To apsolutno ne smatram istinitim. Mislim da je to namjerni politički potez koji želi da deskridutuje političku većinu, koja je jasno pokazala da želi da formira sve institucije u Crnoj Gori i da želi da Crna Gora ide naprijed ka EU”, ocijenila je Đurović.

Na pitanje kako je došlo do toga da šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik otkaže sastanak POSP-a zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, Đurović navodi da je sinoć razgovarala sa Bilčikom o posjeti crnogorske delegacije Strazburu povodom najavljene sjednice, te da se u njihovom razgovoru nije postavilo pitanje određenog zakona, već ukupna dešavanja u Crnoj Gori.

“Pod ukupnim dešavanjima smatram i dešavanja ispred zgrade parlamenta, takođe i glasanje oko sudija Ustavnog suda. Mi smo u sitauciji kada ne postoji volja i parlamentarna opozicija da učestvuje u procesima. Bilčik je izrazio bojazan da je u ovom trenutku atmosfera možda uzavrela i da bi sa te strane možda trebalo odložiti pitanje samog termina organizovanja POSP-a”, ocijenila je Đurović.

Navodi da je sastanak POSP-a bila prilika da se razgovara o svim pitanjima.

“Šteta je što smo takvu priliku propustili. Možda se gospodinu Bilčiku učinilo da je nakon usvajanja Zakona situacija svježa i da je to razlog zašto bi trebalo odložiti sjednicu. Na neki način smo dogovorili da to bude odloženo, mada opet smatram da je to bila prava prilika o kojoj bi trebalo razgovarati. Znate, Bilčik je dugo u političkom životu, ja nisam, on poznaje veći broj aktera u Crnoj Gori. Ja sam ubijeđena da postoji komunikacija koja postoji dugi niz godina i tu postoji određeni uticaj”, dodala je ona.

Na pitanje da li će biti dogovorena Vlada ako Lekić bude mandatar, Đurović je rekla da podrška lideru Demosa nikada nije bila upitna.

“Gospodin Lekić ima podršku svih partija parlamentarne većine”, kazala je Đurović.

Očekuje od Đukanovića da brzo nakon usvajanja ovog zakona pokrene postupak konsultacija i nakon toga predloži Miodraga Lekića za mandatara.

“Onda postoje rokovi nakon kojih Lekić treba da predloži sastav i program Vlade. Ubijeđena sam da svi imamo odgovornost da što prije riješimo to pitanje”, dodala je Đurović.

Ne osjeća ličnu odgovornost što nije postignut dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda.

“Formalno i nema moje odgovornosti”, dodala je Đurović.

Žali i što je izglasano nepoverenje Vladi Dritana Abazovića.

“Razlozi koji su tada navedeni, nikome više nijesu u fokusu, što postavlja pitanje da li su uopšte bili razlog”, ocijenila je Đurović.

O Otvorenom Balkanu

“Otvoreni Balkan je jedna od regionalnih inicijativa koja je u foksu stavljena više sa političkog nego ekonomskog aspekta. Očekujem od Vlade da napravi procjenu koji su benefiti Crne Gore od učlanjenja u Otvoreni Balkan”, istakla je Đurović.

Svakako, dodaje, našim sistemom predviđeno da Vlada vodi vanjsku politiku, te da je na njoj da donese odluku oko ove inicijative.

Na pitanje zašto poslanici ne bi donosili tu odluku, već Vlada, Đurović ovako odgovara.

“Ne bježim od toga-ukoliko Vlada bude željela da se o tom pitanju raspravlja u parlamnetu ja sam voljna da stavim na dnevni red i da poslanici raspravljaju i donesu odluku”, istakla je Đurović.

Dodaje da ovu inicijativu treba dobro procijeniti.

S.Đukanović