Kako ističe, valorizacija Buljarice mora naći utemeljenje u prostornim planovima, a budući projekat moramo bazirati prevashodno na razvoju, a ne kao što je do sad rađeno u Crnoj Gori, kada se u prvi plan stavljao rast.
“Megalomaski projekti ″stanogradnje″ bez vođenja računa o ekologiji i životnoj sredini imaju poguban ishod. Napominjemo, ušli smo u proces valorizacije, kroz raspisivanje tendera, a da pritom ne znamo čak ni obuhvat budućeg projekta. U nekadašnjim projektima i planovima, Buljarica je tretirana kao turistički dragulj (VIRGIN BAY). Danas često ovaj lokalitet povezujemo sa 40 000 stambenih jedinica, od toga samo 10-12 hotela, što je, naravno, nedopustivo i jednom riječju pogubno za razvoj turizma”, kazao je Odžić.
Pored ovog, kaže on, nameće se i problem sa imovinsko – pravnim odnosima.
“Naime, u privatnom vlasništvu se nalazi 2.3 miliona kvadrata najatraktivnije i najvrednije zemlje. Na tom prostoru postoji i popriličan broj kuća, poslovnih prostora i kućišta. Nameće se realno pitanje, kako će država tretirati lokalno stanovništvo, ljude koji na tom prostoru posjeduju imovinu?! Bilo bi nedopustivo da se vlasnici ne tretiraju kao partneri, da ne govorimo o mogućem iseljenju! Znajući da je u prošloj godini bio aktuelan prijedlog novog Zakona o eksproprijaciji, moramo iskazati zabrinutost i po tom pitanju”, istakao je Odžić.
Kako napominje, mora se voditi račina o razvoju, i budući projekat prilagoditi interesima države, lokalne zajednice i stanovništva sa tog prostora.
“Ako sve kategorije nijesu zadovoljene, nijesmo uspjeli! Isto tako ne smijemo zanemariti ekološku komponentu, i moramo preventivno raditi na zaštiti životne sredine. Nadam se da ćemo, kao država, smoći snagu da nađemo balans između potreba investitora i naših potreba, i da će Buljarica u budućnosti biti ponos crnogorskog turizma, a ne još jedan megalomanski ″promašaj″”, zaključio je Odžić.
