Pitanje nacionalnog identiteta nerijetko dijeli stanovništvo, a procenti i istraživanja govore da se najmanje svakih desetak godina na ovu temu to isto stanovništvo uveliko predomišlja. U odnosu na posljednji, popis iz 2011. godine, broj onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i Srbi porastao je za po četiri procenta, pokazalo je decembarsko istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Istoričar Miloš Vukanović smatra da će, ako procenti na narednom popisu ostanu isti ili slični, to predstavljati simptom veće društvene podijeljenosti i nacionalne segregacije.
Na pitanje “Kako biste se etnički/nacionalno izjasnili, ako bi u ovom trenutku bio održan popis”, 48,3 odsto CEDEM-ovih ispitanika ističe da bi se izjasnilo kao Crnogorci, kao Srbi 32,7 odsto.
Deset i po godina ranije, na popisu se kao Crnogorci izjasnilo 44,98 stanovništva, a kao Srbi 28,73 odsto.
Iako istraživanja i ankete ne nose istu težinu kao zvanični popis stanovništva, trendovi ukazuju na česta predomišljanja po pitanju nacionalnog identiteta.
Na popisu 2003. godine, Crnogoraca je bilo 43, Srba 32 odsto.
U Crnoj Gori je 1991. živjelo 380.467 ili 61,86 odsto Crnogoraca, Srba 89.614 ili 14,57, podaci su sa tadašnjeg popisa.
Vukanović za Portal RTCG ističe da svaki građanin ima pravo da se izjasni kako želi i da promijeni mišljenje koliko god želi puta. Međutim, kod uočenih demografskih promjena smatra da se radi o reakciji na trenutne, pretežno negativne političke trendove, umjesto o nekoj čvrstoj evoluciji identiteta.
“Uslijed pomenutih negativnih trendova konačni procenti mogu dati dvije različite slike. Prvo, ako dođe do veće javne politizacije popisa, postoji mogućnost da ćemo imati značajan procenat građana koji se neće izjasniti prema primarnim nacionalnim kategorijama. Ne vidim to kao problem, već čak i kao vid otpora vulgarizaciji bukvalno svakog aspekta društvene scene, pa i popisa. Sa druge strane, ako procenti ostanu isti ili slični rezultatima CEDEM-ovog istraživanja, smatram da će to predstavljati simptom veće društvene podijeljenosti i segregacije između nacionalnih torova”, poručuje istoričar.
Dodaje da popis suštinski treba da predstavlja tehničko pitanje i osnov za donošenje značajnih socio-ekonomskih politika.
“Identitetsko izjašnjavanje ovog tipa na popisu unutar jednog građanskog društva treba da bude ili formalnost ili da te kategorije ne budu uključene uopšte, jer očigledno da opterećuju društveni razvoj”, smatra Vukanović.
Ocjenjuje da su građani iznova dominantno izrazili stav da se protive politikama baziranim na identitetskim osnovama.
“Politizacija popisa je odraz očiglednog malicioznog i unutrašnjeg i spoljnjeg djelovanja kojem građanska struktura crnogorskog društva, od kakvih god procenata bila sačinjena, jednostavno ne odgovara. U tom smislu, veoma je zabrinjavajuće da određene političke i vjerske strukture prepoznaju popis kao sredstvo za širenje svog političkog uticaja. Dodatno, razočaravajuće je da navodne građanske političke strukture ne iskazuju skoro pa nikakvu namjeru da im se suprotstave”, kaže Vukanović.
Ako su što popisi u Crnoj Gori pokazali, dodaje sagovornik Portala Javnog servisa, jesu da se oni dominantno ne reflektuju na stabilizaciju bilo čije politike, i da bilo kakva namjera uspostavljanja kontrole kroz nametanje identitetskih politika se ne završava dobro ni za koga.
“U konačnom, sumnjam da ćemo steći preciznu sliku o ključnom pitanju popisa, to jest, koliko nas zapravo živi u Crnoj Gori, kao i da će nove parlamentarne većine, ko god ih sačinjavao, uraditi išta po tom pitanju”, zaključuje Vukanović.
Istraživanje CEDEM-a sprovedeno je od 2. do 17. decembra ove godine, na 1.019 ispitanika.
Popis stanovništva u Crnoj Gori bio je planiran za april ove godine, ali nije mogao biti sproveden zbog neusvojenog budžeta i pandemije korona virusa. Posljednji je održan 2011. godine, a praksa je da se realizuje svakih deset godina.
Skupština je, glasovima poslanika parlamentarne većine, 12. decembra prošle godine usvojila Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Crnogorski ministar finansija, Aleksandar Damjanović, kazao je da popis može biti održan najranije u maju 2023.
Popisom su obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira na to da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
Prvi pojedinačni popis stanovništva, u knjaževini Crnoj Gori organizovan je 1879. U državnom arhivu Crne Gore postoje podaci o popisima koji su obavljeni 1899. i 1909. Između dva svjetska rata, u Kraljevini Jugoslaviji, urađena su dva popisa – 1921. i 1931. Nakon Drugog svjetskog rata, bilo je osam popisa.
Srba je u CG 50ih godina bilo 1.5% od 90 godine od kad je dosao Djukanovic na vlast da se povecava broj srba. Oni mjestu da mu zahvaljuju i podignu mu spomenik oni ga mrze. Da li se srbi bas tako dobro razmnozavaju. Svaki crnogorac koji ode u Srbiju postane veci srbin od pravih srba. Crnogorci nijesu nacija cim tako… Više »
Isti je broj faktički, statistički je veći jer se dio Bošnjaka i Albanaca odselio.
Srba će biti više od 40%.Srpskim jezikom priča 60%,građana.U Srpsku crkvu ide 90%Pravoslavaca.I što je Crna Gora bez Srpska država!
Srpski jezik je prema istraživanjima pao sa 60% na 45%, čime je izgubio status većinskog jezika.
Do juče ste svi bili Jugosloveni a sad se delite na mjesne zajednice. Ako živiš u CG onda je postuj, ako je ne voliš idi đe ti drago. I budi ono sto nisi.
Nacionalni identitet je jasan.. Do dolaska na vlast Dps narod se pisao kao Crnogorci 90%..od dolaska Dps taj broj opada… Kako bude Dps opadao taj broj će da se vraće…
Amfilohije ni luk jeo – ni luk mirisao. Možda ti je DPS kriv i zbog bolova u ledjima ili glavobolje…
Bravo ti ga analiticaru. Kako si brzo i efikasno zatvorio krug o krivcu za svetosavsko povampirenje. Sad je mnogo lakse. Ima li na kakvu televiziju da cujemo ovog zabjelskog analiticara da nas prosvijetli ili kumare da te ubace u spot?
Ima istine u tome sto zbori covjek a to sto sti ti slijep na isto je druga stvar.Dolaskom dps na vlast broj crnogoraca opada u kontinuitetu a broj srba drasticno raste.Cinjenica!!!!Odlaskom dps_abroj crnogoraca raste!2__
ovo ti je istina,ko ratova,ko izadje ne taknut iz kriminala.napravi hramove izmislja crkve gadi cg svima samo nmz pravima 6,3 posto dps srpskog sveta najjacha uzdanica,oni su pustali popove i lagali da su cg,ko postavi brata murata…aminova ove vlade..trag nesta vam
Bgm si naivan ili znas sto se desava pa izigravas engleza.Sve ide ka tome da se ponisti suverenitet i da postenemo pokrajina i poslusnici to alo dozvolimo bolje da nas nema!
Veliki broj koji su se izjašnjavaju kao crnogorci se vjerovatno i osećanju kao Srbi, ali su malo pobrkali etničku pripadnost sa regionalnom pripadnost… Biće bolje.
A što misliš da se oni što su pobjegli iz svoje regije vrate okle su i došli – vjerovatno bi se bolje ośećali – da ne buduvi ovdje ugroženi …
Ja prvi, niti ko u mojoj porodici pravi razliku. Neki su Srbi, neki Crnogorci, svi postujemo mitropoliju i pricamo srpski. Uostalom, ova anketa i pokazuje da je stanje takvo.