Teroristički napadi, veliki pad cijene nafte, najava velike operacije Evropske Centralne Banke, uticaj izbora u Grčkoj i novo zaoštravanje konflikta u Ukrajini su, navodi Lukšić, teme koje dominiraju prvim sedmicama nove godine.
Teško je prognozirati, navodi on, kakve će biti kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne implikacije ovih i drugih dešavanja na evropsko i svjetsko društvo.
“Danas institucije analitički najopremljenije često u procjenama griješe, ali njihova nastojanja da pogode itekako utiču na pozicioniranje i planove svakoga pojedinačno, odnosno svake zemlje ponaosob. Uz kontinuirani tehnološki napredak, svijet postaje ogromni melting pot, usljed čega i dolazi do ekstremnih manifestacija otpora tom procesu. Istovremeno, mi u Evropi čini se počinjemo bolje da razumijemo kako razmišljaju ljudi na drugim kontinentima“, istakao je on.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo će u datim okolnostima, 2015. biti puna izazova i za Crnu Goru.
“Od nas se dosta očekuje, kako na planu evropskih tako i evroatlantskih integracija, ali i na planu pokretanja održivog ekonomskog rasta, čemu može doprinijeti bolja koordinacija promocije ekonomskih potencijala u inostranstvu na čemu je potrebno raditi. Ne treba ipak smetnuti sa uma, da će kada je u pitanju proces evroatlantskih integracija to značiti i da će odluke o proširenju biti u vezi i sa ukupnim kontekstom. Prošli smo značajnu dionicu evropskog puta naše posljednje faze učlanjenja u EU. Pristupni razgovori dobro odmiču. Otvoreno je 16 poglavlja, od kojih je dva privremeno zatvoreno. Ostvaren je i napredak u ključnim koja se tiču vladavine prava, što se ogleda u uspješno završenoj 2014. godini. Implementirane su ustavne promjene, brojni novi zakoni doneseni, pa je logično očekivanje predstavnika Evropske komisije i država članica kada je u pitanju njihova dosljedna primjena. Jačanje sposobnosti institucija da u svakom slučaju koliko god kompleksnom pokažu da su dorasli izazovu je ključno mjerilo uspjeha koje će nesumnjivo opredijeliti ukupnu ocjenu o progresu u ovoj oblasti, ali i ukazati na dalji proces pregovora“, rekao je ministar vanjskih poslova.
Pitanje vladavine prava je, dodaje on, neodvojivo od druga dva stuba nove strategije proširenja, reforme javne uprave i ekonomskog upravljanja.
U primarnom fokusu, kaže Lukšić, ostaju nastavak rada na unapređenju transparentnosti funkcionisanja javnog sektora, jasno izvlačenje i primjena principa odgovornosti za preuzete ciljeve, sloboda izražavanja i stvaranje uslova da svi pojedinci mogu na kredibilan način očekivati tretiranje njihovih problema.
“Reforma javne uprave ne znači birokratizaciju, već upravo suprotno. Znači profesionalizaciju i mjerljivost učinka kao prvi element ocjene rada. Drugim riječima smanjivanje raznih vidova transakcionih troškova. Istovremeno, uspješnog ekonomskog upravljanja nema ukoliko se to ne tiče i strukturnih reformi, podsticanja inovativnosti u društvu, odnosno smanjivanja nivoa paternalizma koji je godinama generisan. Od bilo kog statističkog podatka je mnogo važnija dinamika ukazivanja prilika i povjerenje u funkcionisanje sistema“, naglasio je on.
Šef diplomatije dodaje da vladavina prava i dometi ostaju jedan od važnih faktora ocjene uspjeha na evroatlantskom putu uz bezbjednosne reforme i podrška javnosti.
“Sve bezbjednosne teme koje se nameću jasno ukazuju da je potrebno unaprijediti primarnu funkciju države, a to je pitanje bezbjednosti i zaštite njenih građana. Imajući u vidu raspoložive resurse jasno je da je to moguće samo ostvarivanjem članstva u NATO. Dodatno, apsolviranje pitanja sigurnosti otvara čitav niz prilika za ekonomski progres. Dakle, odluke treba donositi hladne glave i racionalno. Regionalna saradnja je preduslov uspješnih evropskih integracija. Dosta je na tom planu u prethodnom periodu urađeno, ali svi u regionu moramo biti svjesni da nikada nije dovoljno urađeno“, rekao je Lukšić.
Trajanje ekonomske krize , smatra on, podstiče različite oblike populizma, kako kod nas, tako i u Evropi. Prema njegovim riječima, veliki put je prevaljen od posljednje decenije 20. vijeka, „ali svijest o lakoći greške i cijeni njene ispravke nikada ne treba da siđe u drugi plan“.
“Zapadni Balkan je o tome previše puta neposredno svjedočio. Zato je najbolji odgovor predan rad kako bi se u našem regionu ubrzale evropske perspektive kroz saradnju u oblasti infrastrukture, otklanjanja poslovnih barijera i unapređenja vladavine prava. Zato regionalna saradnja ostaje crnogorski prioritet“, kaže Lukšić.
U septembru će, ističe on, tokom zasijedanja UN biti usvojeni Ciljevi održivog razvoja SDG.
“Multilateralizam je uvijek bio interes malih zemalja, jer su to forumi gdje je svaki glas jednak. Crna Gora je doprinijela naporima za definisanje ovih ciljeva, kao što smo nastavili aktivan rad i u drugim multilateralnim institucijama otvarajući perspektive saradnje sa drugim djelovima svijeta. To ostaje prioritet i u narednom periodu spoljne politike, prevashodno kada je Mediteran u pitanju“, naglasio je on.
Lukšić je istakao i očekivanje da će Skupština Crne Gore usvojiti predloženi zakon o saradnji sa iseljeništvom čime će se mogućnosti saradnje i jedna vrsta reintegracije obnoviti. Rezultati su, navodi on, u određenom smislu već vidljivi, ali je, ističe, neiskorišćeni prostor još vidljiviji.
“Svaka godina nosi sa sobom svoju priču i tok. Ova, 2015, svakako može biti jedna od onih koje će opredijeliti mnoge naredne“, zaključio je Lukšić.
