Privremene sudnice za brže postupke

Koncept suđenja u predmetima organizovanog kriminala se mora mijenjati, izjavio je advokat i član Tužilačkog savjeta Siniša Gazivoda.

Pravda je spora, ali dostižna. No, na nju se u pojedinim slučajevima u Crnoj Gori čeka predugo.

Suđenja po optužnicama SDT-a više se odlažu nego održavaju, pa je u predmetu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice do sada održan samo jedan glavni pretres, dok optužnica protiv predsjednika opštine Budva Mila Božovića nije ni potvrđena.

Da česta odgađanja utiču na dokaze, ukazuje nekadašnja sutkinja Valentina Pavličić.

“To nije dobro ni sa jednog aspekta, jer vi ne možete koncentraciju dokazne građe da držite u rukama kada imate odlaganje pretresa na dva, tri ili četiri mjeseca i na to nas u krajnjem ne upućuju ni odredbe ZKP-a”, kaže Pavličić.

Odgađanja uglavnom uzrokuju izostanci optuženih sa ročišta usljed bolesti, ali ili nedostavljanja Skaj prepiski odbrani u slučajevima u kojima je ona glavni dokaz.

Pavličićeva kaže da je posao Sudskog vijeća da obezbijedi sve uslove za održavanje ročišta.

“Smatram da oni u čijim rukama se nalaze ti predmeti moraju na drugačiji način da pristupe i učine sve što je u njihovoj personalnoj moći obezbijede da se suđenje vrši u kontinuitetu”, kaže Pavličić.

Koncept suđenja u predmetima organizovanog kriminala se mora mijenjati, kaže advokat Gazivoda, jer su kompleksni, ai nijesu sporadični kao nekada. Tok i brzina suđenja zavise, ističe, i od optužnica.

“Što se tiče tužilaštva bilo bi vrlo bitno da optužnice, generalno govoreći, budu kvalitetne, odnosno zasnovane na kvalitetno sprovdenoj istrazi, jer se često istraga vodi na glavnom pretresu. To ne bi trebalo jer bi u toj fazi postupka ona trebalo da se ispituje i dokazuje”, kazao je Gazivoda.

I dok se suđenja odlažu na desetine optuženih upritvoru ili na slobodi godinama čekaju da dokažu nevinost, čime se krši pravona suđenje u razumnom roku.

“Nekome ko je nevin čekanje presude po tri godine u pritvoru ili na slobodi po tri godine konstantno u sudskom postupku jako je veliki pritisak i država mora da mu obezbijedi pravo na suđenje u razumnom roku. S druge strane, ako se odugovlačenjem postupka izbjegava mjera pritvora opet je na državi da to spriječi”, smatra Gazivoda.

Osim želje optuženih da odugovlače proces, suđenja se odlažu i zbog nedovoljnog broja sudija Specijalnog vijeća, a ponestaje nam i sudnica.

“Radi se u dvije sudnice u Višem sudu. Radi svega dva vijeća od nekoliko sudija i potpuno je nemoguće da se radi u efekasnim rokovima na taj način”, kazao je Gazivoda.

Jedno od rješenja Gazivoda vidi u otvaranju privremenih sudnica jer obećane Palate pravde još nema ni na vidiku.

Nužno je, kažu sagovornici, i mijenjati Zakon o krivičnom postupku normama prilagođenim novim oklonostima.

Sve to, da bi pravo i kod nas postalo više od slova na papiru.