Odluka predsjednika Donalda Trampa da rasporedi Nacionalnu gardu u nekoliko američkih gradova pokrenula je lavinu pravnih bitaka s državnim i lokalnim funkcionerima, piše BBC.
Tramp tvrdi kako je upotreba saveznih snaga nužna za suzbijanje nasilja u gradovima koje vode demokrate, borbu protiv kriminala i podršku njegovim inicijativama za deportaciju. S druge strane, nekoliko demokratskih guvernera tome se oštro usprotivilo, ističući da su takvi potezi nepotrebni i da bi mogli dodatno eskalirati napetosti.
Pravna borba već je započela. Savezna država Illinois je podnijela tužbu sa zahtjevom da se blokira slanje snaga u Čikago, dok je savezni sudija privremeno zaustavio raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde iz Teksasa i Kalifornije u Portland. Dok se sukobi nastavljaju na sudovima, donosimo ključne informacije o Nacionalnoj gardi.
Što je Nacionalna garda?
Nacionalna garda primarno se sastoji od vojnika stacioniranih u saveznim državama koji inače odgovaraju na vanredne situacije poput prirodnih katastrofa ili velikih demonstracija. Svaka od 50 američkih država, kao i Distrikt Kolumbija te teritorija Guam, Portoriko i Američka Djevičanska ostrva, imaju vlastite vojne jedinice. One se mogu rasporediti i u inostranstvu, a neke su jedinice specijalizovane za gašenje šumskih požara ili osiguranje granice.
Iako je Garda u konačnom podređena Ministarstvu odbrane, a predsjednik je u određenim okolnostima može staviti pod saveznu kontrolu, zahtjevi za njenom intervencijom obično dolaze s lokalnog nivoa vlasti. Guverner je taj koji aktivira Gardu tokom vanrednog stanja i može zatražiti pomoć od predsjednika ili drugih država.
Važno je napomenuti da Nacionalna garda ima ograničena ovlašćenja: njeni pripadnici ne sprovode zakone, ne hapse niti vrše pretrage. Uz to, zakon poznat kao Posse Comitatus Act strogo ograničava saveznu vladu u korišćenju vojske za unutrašnje poslove.
Trampovi pokušaji zaobilaženja procedure
Predsjednik Tramp već je nekoliko puta pokušao zaobići uobičajeni protokol za raspoređivanje Nacionalne garde. U junu je preuzeo kontrolu nad kalifornijskom Nacionalnom gardom kako bi odgovorio na proteste protiv imigracijskih racija u Los Angelesu, uprkos protivljenju guvernera Gavina Newsoma.
Kalifornija je zbog toga podnijela dvije tužbe protiv njegove administracije. Iako je apelacioni sud u jednom slučaju presudio u korist predsjednika, u drugom je savezni sudija utvrdio da je Tramp prekršio Posse Comitatus Act.
Tokom ljeta stotine pripadnika Garde stigle su u Vašington zbog, kako je Trump opisao, “situacije potpunog i totalnog bezakonja”, navodeći kao razloge beskućništvo i kriminal.
Nedavno je odobrio slanje 300 pripadnika u Čikago nakon protesta ispred imigracijskih pritvorskih centara. Demokratski guverner JB Pritzker optužio je Trampa da pokušava “proizvesti krizu” i takođe pokrenuo tužbu. Posljednji u nizu bio je pokušaj slanja Garde u Portland, što je savezni sudija privremeno blokirao u nedjelju naveče.
Trampova administracija poziva se na malo poznatu odredbu američkog vojnog zakona koju su predsjednici do sada rijetko koristili. Riječ je o zakonu 10 US Code § 12406, koji predsjedniku omogućavaa da pozove Nacionalnu gardu bilo koje države u službu ako su Sjedinjene Države “napadnute ili u opasnosti od invazije strane nacije” ili ako “postoji pobuna ili opasnost od pobune” protiv američke vlade.
Tramp se na taj zakon pozvao u junu kada je federalizovao 2000 pripadnika Garde za podršku imigracijskim misijama (ICE). Ministar obrane Pit Hegest takođe ga je citirao u dopisu od 28. septembra vezanom za raspoređivanje 200 pripadnika oregonske Nacionalne garde.
“Vrlo smo uvjereni u predsjednikovo pravn0 ovlašćenje da to učini”, izjavila je novinarima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u ponedjeljak, 6. oktobra. “I vrlo smo uvjereni da ćemo pobijediti na temelju zakona.”
Zašto baš Portland?
Tramp ponovno želi iskoristiti Nacionalnu gardu kao odgovor na demonstracije, ovog puta nakon protesta koji su se tokom vikenda održali u blizini zgrade imigracijske službe (ICE) u Portlandu. Tamo su se savezni agenti sukobili sa demonstrantima koji se protive Trumpovoj inicijativi za masovne deportacije.
Policija u Portlandu izvijestila je da je 4. oktobra uhapsila dvije osobe zbog agresivnog ponašanja, a kod jedne su pronađeni suzavac i palica.
Lokalni mediji navode da su savezne snage koristile suzavac i dimne bombe kako bi rastjerale demonstrante. Dok je Tramp tvrdio da grad “gori”, guvernerka Oregona Tina Kotek, demokratkinja, poručila je: “nema pobune u Portlandu, nema prijetnje nacionalnoj sigurnosti”.
“Ovo je nacija ustavnog prava, a ne vojnog zakona”
Trampova administracija pokušala je poslati 200 pripadnika kalifornijske Nacionalne garde u susjedni Oregon, no tu je akciju u nizu presuda privremeno zaustavila okružna sutkinja Karin Immergut, koju je upravo Tramp imenovao tokom svog prvog mandata.
U subotu je blokirala federalizaciju oregonske Nacionalne garde, napisavši u presudi: “Ovo je nacija ustavnog prava, a ne vojnog zakona”. Dan kasnije, donijela je i privremenu zabranu slanja kalifornijske Garde u Portland. Očekuje se žalba Trampove administracije.
