Novi zakon o strancima u Hrvatskoj donosi velike promjene: Od jezika do promjene poslodavca

Novi zakon kombinuje fleksibilniji pristup zapošljavanju stranaca s pojačanim nadzorom nad migracionim procesima i poslodavcima, čime se Hrvatska uklapa u širi evropski trend redefinisanja migracione politike.

Izmjenama Zakona o strancima, koje su u petak usvojili poslanici u Hrvatskom saboru, nastoji se odgovoriti na rastući uvoz radne snage, pritiske na tržište rada i bezbjednosne izazove povezane s migracijama. Novi zakon kombinuje fleksibilniji pristup zapošljavanju stranaca s pojačanim nadzorom nad migracionim procesima i poslodavcima, čime se Hrvatska uklapa u širi evropski trend redefinisanja migracione politike. Cilj izmjena je modernizovati sistem zapošljavanja stranih radnika, smanjiti administrativne prepreke i istovremeno spriječiti zloupotrebe koje su se pojavile s naglim rastom broja državljana trećih zemalja na hrvatskom tržištu rada. Novi okvir predviđa veću mobilnost stranih radnika, uključujući lakšu promjenu poslodavca i dodatno zapošljavanje, uz strože kriterijume za poslodavce i snažnije mehanizme kontrole.

Izmjenama Zakona o strancima pristupilo se radi usklađivanja zakonodavstva s direktivom Evropske unije koja definiše jedinstveni postupak dozvola za boravak i rad, radi usklađivanja s odredbama Pakta o migracijama i azilu, ali i prilagođavanja sistema novim okolnostima. „Uvjeren sam da će izmjene Zakona dodatno unaprijediti sistem zapošljavanja stranih radnika, da će hrvatskoj ekonomiji obezbijediti potrebnu i kvalifikovanu radnu snagu te stvoriti bolje preduslove za dalji rast i razvoj”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Božinović predstavljajući zakonske izmjene. „Ovim šaljemo poruku da upravljamo migracijama i tržištem rada, da to nije jednokratan čin nego proces koji zahtijeva stalno praćenje, procjenjivanje i prilagođavanje… Hrvatska ovim potvrđuje da je otvorena za zakonit rad, a nije i neće biti otvorena za nered”, naglasio je.

Sve je zasnovano na direktivi 2024/1233 Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije iz aprila 2024. godine, kojom je uspostavljen jedinstveni okvir za zapošljavanje i boravak državljana trećih zemalja u EU, s ciljem pojednostavljenja administracije i zaštite radnih prava. Uvedena je jedinstvena dozvola koja kombinuje pravo na boravak i rad, skraćuje rokove odlučivanja i pojednostavljuje postupke izdavanja, izmjene i obnove. Radnici iz trećih zemalja dobijaju minimalna prava izjednačena s domaćim radnicima, uključujući pristup radu, pravnu zaštitu i zabranu diskriminacije. Jedinstvena dozvola omogućava i mobilnost unutar države članice, dok države članice moraju obezbijediti transparentne informacije i pristup pravnim mehanizmima za rješavanje sporova. Direktiva predviđa nadzor i izvještavanje o sprovođenju, uz praćenje efikasnosti do 2029. godine.

Evropski parlament imao je ključnu ulogu jer je, kroz zakonodavni postupak s Savjetom EU, izmijenio i podržao reformu Direktive o jedinstvenoj dozvoli kako bi se ojačala prava stranih radnika i ubrzali postupci izdavanja dozvola. Nakon prijedloga Evropske komisije, Parlament je raspravljao, predlagao amandmane i politički oblikovao kompromisni tekst koji balansira potrebe tržišta rada i zaštitu migranata. Poslanici su potom glasali i potvrdili nova pravila, čime su uticali na smjer legalne migracione politike EU.

O važnosti direktive govorio je izvjestilac Javier Moreno Sánchez (S&D, ES). „Regularne migracije su najbolji instrument za borbu protiv ilegalnih migracija i trgovaca ljudima. Moramo se pozabaviti ilegalnim migracionim tokovima, podsticati usklađenost između različitih instrumenata za legalne migracije i olakšati integraciju stranih radnika. Revizija Direktive o jedinstvenoj dozvoli podržaće radnike iz trećih zemalja da bezbjedno dođu u Evropu, a evropske kompanije da pronađu radnike koji su im potrebni. Istovremeno ćemo izbjeći i spriječiti eksploataciju rada jačanjem prava radnika iz trećih zemalja i efikasnijom zaštitom od zlostavljanja.”

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Karlo Ressler kaže da je riječ o važnom koraku ka modernijoj i odgovornijoj politici migracija, u skladu s promjenama na evropskom nivou. „Zahvaljujući ekonomskom rastu, Hrvatska se danas suočava s manjkom radne snage u građevini, turizmu i industriji. Zbog toga se javlja i potreba za boljom kontrolom uslova rada, smještaja i sprječavanja zloupotreba. Naglasak se stavlja na integraciju, obavezno učenje hrvatskog jezika, jedinstveni postupak za boravak i rad, uz snažniju kontrolu na spoljnim granicama”, ističe Ressler.

Strani državljani koji borave i rade u Hrvatskoj moraće da polože poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma na nivou A1.1 u roku od godinu dana kao uslov za produženje dozvole za boravak i rad. Istim zakonom stranim radnicima omogućena je promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada, bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Produžena je i dozvoljena nezaposlenost stranih radnika tokom važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu imaju duže od dvije godine.

Profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa koji su državljani trećih zemalja može se izdati dugotrajna viza s rokom važenja do godinu dana, koja će biti ukinuta ako se koristi suprotno svrsi za koju je izdana. Strani radnik kojem je izdana dozvola za deficitarno zanimanje više neće moći da radi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, niti na području na kojem test tržišta rada nije sproveden. Dozvole za sezonske poslove, koje su se do sada izdavale na rok do godinu dana, važiće tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu, a sezonski radnik moći će da radi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Rok za rješavanje zahtjeva za dozvolu produžava se na 90 dana. Obaveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu više nije na stranom državljaninu nego na poslodavcu, elektronskim putem preko sistema e-Građani. Strani radnik mora da obavijesti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ukoliko odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu. U svrhu studiranja privremeni boravak stranim studentima produžava se do tri godine.