Publikacija „Potencijali kulturne baštine Crne Gore ekonomska valorizacija” čiji je izdavač Ministarstvo kulture, predstavljena je sinoć u hotelu Centre Ville. Govorili su ministar kulture Janko Ljumović i generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu mr Aleksandar Dajković.
Publikacija je dio aktivnosti u okviru plana održivog korišćenja kulturnih dobara Crne Gore koji ima za cilj povezivanje kulture sa drugim resorima i razvijanje novog pristupa u stvaranju uslova za održivo korišćenje kulturne baštine. Pripremili su je generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković, samostalna savjetnica za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović i samostalna savjetnica za međunarodnu saradnju i evropske integracije u oblasti kulturne baštine Jelena Zarić. U studiji je predstavljeno dvadeset sedam kulturnih dobara i tri potencijalna, kojima Ministarstvo kulture želi da ukaže na crnogorsko kulturno nasljeđe i njegov potencijal za buduća ulaganja.
Test društva
Ministar Ljumović kazao je da intersektorska saradnja u oblasti kulturne baštine predstavlja izazov za uspostavljanje saradnje i razvoj projekata koji integrisano tretiraju pitanja kulturne baštine, prostornog planiranja, kulturnog turizma i održivog razvoja.
“Ona je test cjelokupnom društvu koje treba da pokaže zrelost da se intenzivno bavi ovom temom. Prostorni menadžment institucionalnog djelovanja uključuje proaktivan odnos na nacionalnom, lokalnom i međunarodnom nivou, uključuje dalje javni, privatni i civilni sektor, uključuje donosioce odluka, ali i samu zajednicu, stručnjake i publiku, domaću i međunarodnu javnost, uključuje i javne oblike finansiranja, ali i međunarodne fondove, te interes biznis sektora da se uključi u proces zaštite”, kazao je Ljumović.
On je naglasio da danas svjedočimo o izuzetno složenom i dinamičnom poslu, koji je izazovan i potreban da bi crnogorska kulturna dobra živjela u savremenosti.
“Kulturna geografija Crne Gore odlikuje se bogatstvom imena koja svjedoče raznolike civilizacijske vrijednosti i iskustva. Prožimanje kultura jeste izazov interkulturalnosti, koji svjedoče umjetnici, publika i različiti artefakti našeg kulturnog nasljeđa. To je prostor uzbudljivog i to je pokretačka snaga našeg identiteta”, poručio je Ljumović.
Osnova politike
Crnogorski ministar kulture rekao je i da je ekonomska valorizacija koja se bazira na kulturnoj baštini jedan od prioriteta Ministarstva kulture Crne Gore, i jedan od osnova kulturne politike.
“Možemo reći da do skoro nije postojala percepcija kulturne baštine kao faktora ekonomskog razvoja. Investicioni projekti i državna ulaganja pokrenuta nakon obnove nezavisnosti doprinose promjeni stanja u kulturnoj baštini. Osim države, imamo i važne primjere, ali još nedovoljno korišćena sredstva evropskih fondova, a potrebno je otvoriti temu i uloge biznis sektora za razvojnu promjenu stanja kulturne baštine u Crnoj Gori. Potrebno je još intenzivnije razvijati proces apliciranja i razvoj projekata koji imaju međunarodni karakter i koji će koristiti sredstva od međunarodnih projekata i institucija, posebno je to izraženo u pogledu sredstava predpristupne pomoći (IPA) iz evropskih fondova, kao sredstava eksternog finansiranja, čiji je stepen iskorišćenosti na niskom nivou”, kazao je Ljumović.
Put do unapređenja
Aleksandar Dajković je rekao da su priređivači publikacije željeli da ukažu na višestruki značaj kulturne baštine, koja osim kulturno-istorijskih i estetskih vrijednosti, posjeduje i ekonomske.
“Ovaj vid valorizacije, povezan sa održivom namjenom, a u skladu sa poštovanjem konzervatorskih principa, upravo je put za koji vjerujemo da doprinosi unapređenju, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koja po svojoj osnovnoj funkciji, arhitektonskom izrazu i lokaciji čine neodvojivi dio prostora u kojem se nalaze. Praveći otklon od tradicionalnog gledišta, koje zastupa tezu nepostojanja ekonomskih benefita koje baština nosi, a oslanjanjući se na principe razvoja kulturnog turizma, ali i potrebu uspostavljanja savremene namjene objektima koji su u prošlosti korišćeni za svrhe koje nijesu usklađene sa modernim tokovima života, pokušaćemo da predstavimo segmente crnogorske kulturne baštine čiji multidisiplinarni značaj ukazuje na mogućnost revitalizacije, kroz uspostavljanje privatno-javnih partnerstava i drugih modela udruživanja, za dobrobit cjelokupne zajednice”, kazao je Dajković.
