Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zahvalio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu na podršci uoči izbora u Izraelu, poručivši da dvojica lidera imaju nedovršen posao u vezi sa Iranom i proširenjem Avramovih sporazuma. Tramp je Netanjahua nazvao velikim ratnikom i poručio mu da je čovjek kojeg želi uz sebe, uz ocjenu da očekuje njegovu ubjedljivu pobjedu na izborima. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.
Broj poginulih u napadu Huta na vojni kamp u Jemenu porastao na 73
Broj poginulih u napadu jemenskih pobunjenika Huta na vojni kamp vladinih snaga na jugu Jemena porastao je na 73, a svi stradali su mladići koji su tek stupili u vojsku i još su bili na obuci, saopštio je visoki zvaničnik jemenske vlade.
Huti su juče izveli napad balističkim raketama na kamp El Alam u pokrajini Šabva, dok su se vojnici postrojavali za obuku, izjavio je guverner Šabve Avad Ibn el Vazir za.
U napadu je ranjeno više od 200 vojnika, svi poginuli imali su između 18 i 20 godina, a neki se i dalje vode kao nestali, naveo je guverner.
Vojnici su regrutovani širom Šabve i obučavani za obezbjeđivanje pokrajine, a ne za borbena dejstva.
“Ovo nije imalo nikakve veze sa linijama fronta. Oni nikoga nisu napali niti su napredovali prema bilo kome. Njihov zadatak bio je samo da štite bezbjednost svoje pokrajine”, rekao je Ibn el Vazir.
Neimenovani vladin zvaničnik izjavio je da je nekoliko teško ranjenih prebačeno u bolnice u drugim pokrajinama.
Najmanje 15 poginulih bili su pripadnici plemena Avlaki, dok je pleme Marazik izgubilo 16 svojih pripadnika.
Pokrajinska vlada Šabve saopštila je da su Huti ispalili tri balističke rakete na kamp, koji su preuzeli odgovornost za napad, navodeći da su desetine ljudi poginule ili ranjene, ali nisu iznijeli više detalja.
Kamp Al Alam, koji je ranije koristila policija uz podršku UAE, nalazi se u oblasti Džardan, sjeverno od pokrajinske prijestonice Atake, na važnom pravcu snabdijevanja koji vodi ka provinciji Marib, pod kontrolom vlade.
Šabva i Marib, zajedno sa susjednom provincijom Hadramaut, čine takozvani “trougao moći” jemenske vlade, strateško područje sa nalazištima nafte i gasa.
Napad na kamp dio je najnovijeg talasa sukoba u Jemenu, koji su se intenzivirali prije tri mjeseca.
Bagei: SAD glavna prepreka diplomatskim naporima, na svaki napad ćemo odgovoriti
Iran će odgovoriti na svaki novi napad, ali ostaje otvoren za diplomatiju, dok pretjerane zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država smatra glavnom preprekom napretku u pregovorima, izjavio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei.
“Vrijeme napada i povlačenja je završeno”, rekao je Bagei, povodom izvještaja o mogućem američkom napadu na planinu Kolang u centralnoj iranskoj pokrajini Isfahan, gdje se, prema tvrdnjama SAD, skladišti visoko obogaćeni uranijum.
“Naše oružane snage spremne su da odbiju svaku akciju agresora”, poručio je Bagei.
Prema njegovim riječima, Teheran je preko Katara prenio Vašingtonu svoje zahtjeve, ali smatra da je američki odgovor nedovoljan.
Iran i dalje insistira na svojih “sedam uslova”, koje je prošlog mjeseca američkoj strani preko katarskih posrednika prenio sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana, general-major Mohsen Rezai.
“Naši uslovi su jasni: okončanje rata na svim frontovima, oslobađanje naših zamrznutih sredstava i okončanje pomorske blokade”, rekao je Bagei, dodajući da je prihvatanje tih uslova u interesu Vašingtona.
Velika Britanija šalje vojne avione u pomoć Saudijskoj Arabiji
Britanski avioni Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (RAF) obavljaće odbrambene misije iznad Saudijske Arabije kako bi zaštitili tu zemlju od napada jemenskih Huta, koje podržava Iran, izjavio je britanski ministar odbrane Ves Striting.
Velika Britanija će u Saudijsku Arabiju poslati borbene avione “eurofajter tajfun”, kao i transportni avion “atlas A400M”, prenio je Skaj njuz.
Striting je najavio da će britanski piloti učestvovati u odbrambenim misijama i štititi saudijske gradove i infrastrukturu od vazdušnih napada Huta.
“Avioni će imati odbrambenu ulogu i neće izvoditi napade na Hute”, rekao je britanski ministar odbrane.
Istakao je i da će transportni avion A400M služiti za prevoz saudijske opreme.
“Velika Britanija ne može da dozvoli da međunarodni pomorski saobraćaj u Crvenom moru i moreuzu Bab el Mandeb bude ugrožen ili da se koristi kao sredstvo pritiska”, istakao je Striting.
Prema njegovim riječima, britansko angažovanje dopriniijeće stvaranju uslova za političko rkešenje sukoba u tom regionu.
Rojters: Iran odugovlači pregovore sa SAD
Iran namjerno odugovlači pregovore sa SAD kako bi oslabio političku poziciju predsjednika Donalda Trampa uoči izbora za Kongres 3. novembra, dok istovremeno očekuje nove američke i izraelske napade, navode visoki iranski zvaničnici, prenosi Rojters.
Teheran ne želi brz dogovor o okončanju osmomjesečnog rata, prije svega zbog nepovjerenja prema Vašingtonu i uvjerenja da SAD nisu spremne za trajno diplomatsko rješenje.
Iran traži ukidanje američke pomorske blokade, ublažavanje ograničenja izvoza nafte i okončanje sukoba prije nego što pristane na razgovore o svom nuklearnom programu.
Ponudio je i da u roku od sedam dana ponovo otvori Ormuz, ali pod svojom kontrolom. SAD, međutim, žele da nuklearni program bude dio pregovora od samog početka.
Produžena blokada Ormuskog moreuza i američke sankcije dodatno pogoršavaju ekonomsku situaciju u Iranu.
Godišnja inflacija dostigla je 73,6 odsto u septembru, dok je rijal od jula izgubio gotovo 35 odsto vrijednosti u odnosu na dolar, prema podacima koje navodi Rojters.
Analitičari ocjenjuju da Teheran nastoji da održi pritisak na Vašington do američkih izbora, ali upozoravaju da zbog dubokog nepovkerenja dvoke strane izgledi za trajni sporazum ostaju slabi.
Poskupjela nafta, “brent” premašio 111 dolara za barel
Cijene nafte na svjetskom tržištu naglo su porasle zbog sve veće zabrinutosti za snabdijevanje, usljed sukoba na Bliskom istoku.
Cijena američke nafte “Vest Teksas intermedijet” (WTI) porasla je za 5,7 odsto, na 109,60 dolara za barel.
Cijena sjevernomorske nafte “brent”, glavnog međunarodnog referentnog pokazatelja, porasla je za dva odsto, na 111,69 dolara za barel.
IRGC: Naše mine zaustavile dva tankera u Ormuzu
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da su njene morske mine zaustavile dva tankera koji su pokušali da prođu kroz Ormuski moreuz rutama koje Teheran smatra nelegalnim.
“Dva tankera koja su prekršila pravila zapalila su se i zaustavljena su nakon eksplozije mina koje su postavili hrabri pripadnici mornarice Revolucionarne garde na nelegalnom prelazu u južnom delu Ormuskog moreuza”, navodi se u saopštenju.
Od početka rata na Bliskom istoku, iranske snage su u više navrata napadale brodove koji su pokušavali da prođu kroz Ormuski moreuz južnom rutom, u blizini obale Omana.
Eksplozije u Rijadu
U glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu čule su se dvije eksplozije, javili su novinari Frans presa, nakon što su vlasti izdale upozorenje na moguću opasnost.
“Nacionalna platformau izdala je upozorenje na moguću opasnost u gradu Rijadu”, saopštila je ranije saudijska Civilna zaštita na društvenoj mreži X.
UN: Izrael blokirao konvoj sa zalihama za mirovnu misiju u Libanu
Izrael je blokirao konvoj sa zalihama za mirovnu misiju Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL), izjavio je portparol generalnog sekretara UN-a Stefan Dižarik, navodeći da je izraelska vojska tokom vikenda ometala aktivnosti mirovnih snaga u toj zemlji i nastavila da krši pravila na više područja.
Dižarik je rekao da se nastavljaju ograničenja slobode kretanja pripadnika UNIFIL-a koja je uveo Izrael.
“Izraelski tenkovi su 16. oktobra blokirali logistički konvoj UNIFIL-a u blizini Al Bajade, u zapadnom sektoru, spriječivši dopremanje zaliha do naših položaja”, naveo je Dižarik, koji je istakao da su blokade puteva i prepreke na nekoliko pravaca primorale UNIFIL da otkaže planirane patrole i logističke konvoje.
Misija Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) uspostavljena je 19. marta 1978. godine, na osnovu odluke Savjeta bezbjednosti UN-a.
Osnovana je nakon izraelske vojne intervencije na jugu Libana, sa ciljem da nadgleda povlačenje izraelskih snaga, doprinese uspostavljanju mira i bezbjednosti i pomogne libanskoj vladi da ponovo uspostavi vlast na tom području.
Prve jedinice UNIFIL-a stigle su u južni Liban 23. marta 1978. godine, četiri dana nakon donošenja odluke o osnivanju misije.
Vens: Ne želim da se miješam u izraelske izbore
Američki potpredsjednik Džej Di Vens odbio je da podrži izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, dan nakon što je to učinio američki predsjednik Donald Tramp, što predstavlja presedan, pišu izraelski mediji.
“Podržavam američke kandidate i usredsređen sam na predstojeće izbore za Kongres”, rekao je Vens, koji je ranije ove godine posjetio Budimpeštu i podržao Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj.
“To ne znači da sam protiv njegove kandidature, ali je ni ne podržavam. Ne želim da se miješam u izraelske izbore”, dodao je Vens.
Hegset u nenajavljenoj posjeti Izraelu, sastao se sa Netanijahuom
Američki ministar odbrane Pit Hegset sastao se sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom tokom nenajavljene posjete Izraelu, objavio je Aksios, pozivajući se na dva izvora upoznata sa sastankom.
Rojters nije mogao odmah da potvrdi da je do sastanka došlo, ali je Hegset na društvenim mrežama objavio da je posjetio američke vojnike u zoni nadležnosti Centralne komande SAD, koja obuhvata Bliski istok, sjeveroistočnu Afriku i djelove Azije.
U Pentagonu nisu željeli da komentarišu ovu informaciju, dok Ambasada Izraela u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Vijest o Hegsetovoj posjeti objavljena je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp podržao Netanijahua uoči parlamentarnih izbora u Izraelu, zakazanih za sljedeću nedjelju.
To će biti prvi izbori u Izraelu od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, koji je potresao zemlju i izazvao velike potrese na Bliskom istoku. Izrael je potom ušao u rat u Gazi, Libanu i Iranu.
Poginula najmanje 53 vojnika
Najmanje 53 vojnika poginula su, a više od 200 regruta je ranjeno u jučerašnjem napadu Huta na vladin vojni kamp u pokrajini Šabva na jugu Jemena. Huti, koje podržava Iran, preuzeli su odgovornost za napad. Jemenska vlada zatražila je od Ujedinjenih nacija podršku za proglašenje tog pokreta za terorističku organizaciju.
Nastavljeni su i izraelski napadi na Pojas Gaze, u kojima je poginulo najmanje pet Palestinaca, među njima dvoje djece. Istovremeno, Svjetski program za hranu UN najavio je obustavljanje pomoći za 500.000 ljudi zbog nedostatka sredstava.
Zbog pogoršane bezbjednosne situacije, izraelska vojska podigla je stepen pripravnosti uoči parlamentarnih izbora 27. oktobra. Američke ambasade u 12 zemalja Bliskog istoka upozorile su svoje državljane na moguće napade Irana i grupa koje podržava.
Tenzije oko Irana obilježile su i diplomatske aktivnosti. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov doputovao je u Teheran, dok je iranski ministar Abas Arakči optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokušava da uvuče SAD u novi rat.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zahvalio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu na podršci uoči izbora u Izraelu, poručivši da dvojica lidera imaju nedovršen posao u vezi sa Iranom i proširenjem Avramovih sporazuma. Tramp je Netanjahua nazvao velikim ratnikom i poručio mu da je čovjek kojeg želi uz sebe, uz ocjenu da očekuje njegovu ubjedljivu pobedu na izborima.
Francuski predsjednik Emanuel Makron započeo je turneju po zemljama Persijskog zaliva posjetom Kuvajtu. Sa liderima regiona razgovaraće o energetskoj krizi, bezbjednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz i obezbjeđivanju dodatnih količina nafte i dizela za Francusku.
