Ukoliko bi poslanici crnogorske Skupštine obavljali dužnost u parlamentima evropskih zemalja, recimo Austriji, do sada bi zbog bojkota rada Skupštine izgubili mandat, dok bi u Makedoniji ostali bez dvije trećine zarade, pokazalo je istraživanje Skupštine Crne Gore, pišu Dnevne novine.
Istraživački centar parlamenta analizirao je rad 27 nacionalnih skupština evropskih zemalja i u svom izvještaju predstavio istraživanje koje je pokazalo da većina evropskih parlamenata predviđa sankcije za one poslanike koji bojkotuju rad zakonodavne vlasti.
Makedonski Zakon o poslanicima predviđa da poslanik koji ne učestvuje u aktivnostima parlamenta nakon što parlamentarna grupa čiji je taj poslanik član, javno objavi da će bojkotovati rad Skupštine, prima trećinu ukupne mjesečne zarade. Ukoliko bi crnogorski parlament usvojio ove mjere, to bi značilo da oni poslanici koji bojkotuju njegov rad mjesečno ne bi imali zaradu veću od 500 eura.
Poslovnikom oba doma parlamenta Austije predviđeno je da poslanik gubi mandat ukoliko odlaže izvršavanje svoje poslaničke dužnosti na početku mandata i to duže od 30 dana ili odsustvuje sa sjednica parlamenta 30 dana bez opravdanog razloga.
Po kosovskim pravilima, dobili bi otkaz
Ovu praksu primjenjuje i parlament Kosova, čiji poslovnik propisuje da poslanik gubi mandat ako u roku od šest mjeseci ne prisustvuje nijednoj sjednici parlamenta. U skladu sa Ustavom Mađarske, mandat poslanika može biti oduzet ukoliko poslanik odbija da učestvuje u radu parlamenta godinu dana.
Da ta pravila važe u Crnoj Gori ne bi bilo nikakve potrebe da se poslanici koji bojkotuju parlament pozivaju da se vrate, već bi Skupština normalno nastavila rad, ne obazirući se na one koji ih ignorišu.
U skladu sa Kodeksom ponašanja poslanika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, lakšom povredom Kodeksa smatraju se tri neopravdana izostanka sa sjednica domova, komisija i radnih tijela u toku kalendarske godine. Kaznena mjera predviđena za lakše povrede Kodeksa je izricanje opomene.
Hrvati ne kažnjavaju bojkot
Jedna od zemalja u kojima ne postoje sankcije za bojkot parlamenta je Danska.
Ni Ustav, ni Poslovnik parlamenta Danske ne obuhvata odredbe koje se odnose na dužnost poslanika da učestvuje u radu parlamenta. Poslanik nije dužan da najavi kada će odsustvovati sa sjednice parlamenta. Ukoliko jedan ili više poslanika ne učestvuje u radu parlamenta, parlament ih neće sankcionisati. Međutim, u takvim situacijama, politička partija poslanika može preduzeti mjere protiv njega, ali čak i u slučaju isključenja iz partije, poslanik će sačuvati svoj mandat u parlamentu.
Slično je i na Islandu, gdje ne postoje odredbe koje se odnose na sankcije poslanika za neprisustvo sjednicama.
Od zemalja regiona, ovu praksu primjenjuje i Hrvatska, gdje Poslovnik ne predviđa mogućnost umanjenja plate zbog neprisustvovanja sjednicama plenuma i radnih tijela.
Poslovnik Skupštine Španije ne predviđa umanjena zarada poslanika u slučajevima odsustva sa sjednica, dok u Švedskoj poslanici sami odlučuju da li će očuvati povjerenje birača kojima su odgovorni, ali ih Zakon neće sankcionisati ukoliko odluče da bojkotuju rad parlamenta.
Finansijske sankcije
Kada su u pitanju finansijske sankcije zbog neprisustva, postoje različiti načini njihovog obračunavanja. Tako se, na primjer, u Parlamentu Albanije neprisustvo sjednicama sankcioniše djelimičnim smanjenjem zarade ili naknade, dok se poslanici finskog parlamenta mogu sankcionisati i uskraćivanjem zarade u potpunosti.
U donjem domu Parlamenta Belgije umanjenje zarade se obračunava proporcionalno u odnosu na procenat učešća u glasanju, dok ujedno postoji i granica u smislu da se poslanicima koji su često odsutni bez opravdanog razloga umanjuje zarada, ali ne može biti umanjena za više od 60 odsto.
U Grčkoj se svaki poslanik koji tokom mjeseca neopravdano odsustvuje sa više od pet sjednica kažnjava umanjenjem zarade za 1/30 za svaki dan odsustva. U litvanskom Parlamentu se poslanicima koji neopravdano odsustvuju s polovine sjednica zarada umanjuje za trećinu. Poslanicima oba doma Parlamenta Poljske odbija se 1/30 mjesečne zarade za svaki dan odsustva sa 20 odsto glasanja na plenumu, odnosno sa 20 odsto sjednica odbora tokom mjeseca.
U Parlamentu Srbije se neopravdano odsustvo sa 25 odsto sjednica tokom mjeseca sankcioniše umanjenjem nagrade za 25 odsto, odsustvo sa polovine sjednica umanjenjem za 50 odsto, dok se za neopravdano odsustvo s više od polovine sjednica gubi pravo na nagradu.
I Njemci kažnjavaju
U njemačkom donjem domu svaki izostanak sa sjednice parlamenta podliježe sankcijama.
U slučaju izostanka iz neopravdanih razloga kazna je 200 eura, u slučaju opravdanog izostanka 100 eura. U odsustvo u vrijeme zasijedanja, kada nema plenarne sjednice takođe 100 eura, dok se odsustvo zbog bolesti ili privremene nesposobnosti, uz dostavljanje medicinskog uvjerenja kažnjava sa 20 eura. Za neopravdano odbijanje glasanja prozivkom kazna je 100 eura.
U Turskoj dvije vrste kazni
U Turskoj, prema Poslovniku, svaki poslanik koji često ne prisustvuje plenarnoj sjednici ili sjednici odbora bez opravdanog razloga podliježe određenim sankcijama (gubitak mandata i finansijske sankcije) koje su predviđene Ustavom i Poslovnikom.
Poslanik koji nije prisutan na pet sjednica, bez opravdanog razloga ili odobrenja odsustva, tokom jednog mjeseca gubi mandat ukoliko to odobri parlament većinom ukupnog broja poslanika nakon što situaciju sagleda Biro Parlamenta.
Druga sankcija koja se izriče poslanicima koji su često odsutni predstavlja smanjenje putnih troškova. Svakom poslaniku koji je odsutan, bez opravdanog razloga ili odobrenja odsustva, više od 45 sjednica tokom godine, mogu se smanjiti putni troškovi za tri mjeseca.
Ponasanje nase opozicije je jedistven slucaj u odnosu na druge zemlje,pa je cjelishodno to sakcionisati,prije svega,ukidanje svih naknada
Dakle, koliko sela toliko adeta. Ali, vidi se da se ogromna većina parlamenata ne miješa u rad poslanika. Čak, čini mi se, samo makedonsko Sobranje spominje bojkot, svi drugi zbore o ponašanju pojedinačnog poslanika. Rezime: bojkot, kao vid političke borbe, niđe nije sankcionisan sem u Makedoniju. A, ona je, razumije se, simbol demokratije.
E, baš je dobro, što ste sa ovim istraživanjem otvorili oči ovome narodu.Izgleda da “istraživački”tim Skupštine nema druge i pametnije rabote do ove. No, da li ima zemlje među ovima pobrojanima, u kojoj se na dan izbora, objavljuje državni udar ili pokušaj terorističkog akata (kako je kome volja).Pride tome, besomučna kupovina birača. Da su imali mozga, objavili bi ovo u… Više »
A što je to Jokaš, jesi li pisao ovo dok si doživljavao moždani udar ili si udario po rakiji naštesrca? Kakve veze imaju iznijete činjenice sa državnim udarom, šališ li se ili si dovoljno ograničen da misliš da su ovo političari sastavljali? Ima tih Holanđana pa probaj nešto pp2+, pušti teme u koje se ne razumiješ.
Kod nas bi bilo dovoljno da se ukine plata ako mjesec dana ne dolaze na posao, a da gube mandat ukoliko ne dolaze 3 mjeseca. Takođe treba kao u Njemačkoj kažnjavati nedolaske i uvesti ukidanja svih naknada kao u Srbiji.