Škorpija na četvrtom spratu zgrade u PG

Poznato je da su škorpije skoro pa svakodnevna pojava Pljevljacima. Ali danas je susret sa ovim zglavkarom imao i jedan Podgoričanin i to u zgradi u Bloku 5.

“Nijesam znao da je četvrti sprat prihvatljiva lokacija za življenje škorpiona ili špuraka”, kazao nam je Podgoričanin koji je poslao i fotografiju zglavkara zabilježenu na brzinu i sa ne baš dobrim telefonom.

Kaže da je škorpija bila duga dva cemtimetra.

Škorpioni ili škorpije spadaju u najkrupnije paukolike životinje. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele mada ih ima i u umjerenoj zoni. Preko dana miruju sakrivene ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13mm do 25cm.

Otrov škorpija je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.

Škorpije imaju par snažnih pipaka poput kliješta kojima hvataju plijen. Imaju dugačak i tanak pršljenasti rep koji se završava šiljastom žaokom, a ona je neposredno povučena sa žlijezdom za lučenje otrova. Dok se kreće, škorpija drži rep savijen u luku iznad tijela i kad ščepa plijen svojim klještastim pipcima, savija rep preko glave i žaokom ubada u tijelo žrtve. Njen otrov je u stanju da ubije i parališe insekte, pauke i sve ostale životinje kojima se škorpije hrane.

Ujed škorpije jako je bolan.

Na mjestu ujeda se prvo pojavljuje crvenilo, pa otok, a kasnije pečenje i stezanje. U težim slučajevima se javljaju nekontrolisani trzaji tijela.