Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju organizuje veliki međunarodni simpozijum Cetinjski filološki dani I. Skup je dvodnevnog karaktera (7. i 8. septembar). Ideja organizatora je da to bude simpozijum koji će se održavati svake treće godine i na kojem će relevantni naučnici i kulturolozi iz Crne Gore imati mogućnost da razmijene mišljenja s kompetentnim stručnjacima iz inostranstva.
Sekretar organizacionog odbora Cetinjskih filoloških dana za Pobjedu govori o ciljevima i očekivanim efektima skupa, položaju crnogorskog jezika u internacionalnim okvirima i crnogorskom društvu, ulozi FCJK u promociji crnogorske književnosti i kuture.
FCJK prvi put organizuje internacionalni skup Cetinjski filološki dani. Što je cilj skupa?
“Izlaganja su podijeljena u tri sekcije: 1. Naučno djelo Vojislava P. Nikčevića (povodom desetogodišnjice smrti); 2. Crnogorski jezik u južnoslovenskome kontekstu i 3. Crnogorska književnost u južnoslovenskome kontekstu. Pokrovitelj prvih Cetinjskih filoloških dana je Ministarstvo kulture Crne Gore.
Za kratko vrijeme od osnivanja, Fakultet za crnogorski jezik i književnost stasao je u vodeću instituciju montenegristike. U domenu naučne literature Fakultet je najznačajniji izdavač danas u Crnoj Gori. Kao prirodni nastavak tih aktivnosti Fakultet je riješio da na Cetinju okupi ugledna imena filologije i kulturologije Crne Gore, Evrope i svijeta. Ovdje sa zadovoljstvom treba istaći da su se prijavila 62 učesnika koji će izložiti referate. Naš cilj je, pored ostaloga, da izloženi radovi prikažu i perecepciju montenegristike u inostranoj naučnoj zajednici. O tome je prof. Grinberg u jednome svom pismu Organizacionome odboru i lijepo i precizno rekao: „Siguran sam da će konferencija biti jedan stimulativan i produktivan forum za razmjenu ideja, kao i inspiracija da još dalje produbimo svoje znanje o crnogorskom jeziku u svim njegovim varijetetima, standardnim i narodnim, svakodnevnim i književnim, i to kako kroz istraživanja stručnjaka u Crnoj Gori, tako i kroz istraživanja s tačke gledišta stručnjaka u inostranstvu”, rekao je za Pobjedu Novica Vujović, sekretar organizacionog odbora Cetinjskih filoloških dana.
Skup je internacionalnog karaktera. Otkuda dolaze učesnici i ko su najzvučnija naučna imena među njima?
“Cetinjske filološke dane koncipirali smo kao internacionalni naučni susret koji će rezultirati radovima iz oblasti kulturologije, istorije književnosti i lingvistike. Na simpozijumu će pored organizatora i veoma plodne grupe mlađih naučnika učestvovati i ugledna imena afirmisana u višedecinijskome bavljenju montenegristikom, poput Milorada Nikčevića, Danila Radojevića, Novaka Kilibarde, fitotoponomastičara akademika Vukića Pulevića i dr. Kuriozitet je našega simpozijuma što među učesnicima ima više inostranih nego domaćih izlagača. Među njima ima i vrlo značajnih članova evropske i svjetske akademske zajednice. Da prvo spomenemo jednoga Josipa Silića, znamenitoga jezikoslovca koji se nalazi na čelu Organizacionoga odbora Cetinjskih filoloških dana.
Fakultet ima čast da ugosti emeritusa Emila Tokaža i prof. dr Pšemislava Broma iz Poljske, akad. prof. dr Ljudmilu Vasiljevu iz Ukrajine, akademik prof. dr Hasniju Muratagić-Tunu, prof. dr Sanjina Kodrića iz Bosne i Hercegovine, prof. dr sc. Branka Kunu, doc. dr sc. Katarinu LozićKnezović iz Hrvatske, dr Mječislava Đekonjskog iz Njemačke itd.
Da bismo imali konkretniju predstavu vrijednosti našega simpozijuma treba reći i ovo. Na Fakultet za crnogorski jezik i književnost doći će 41 doktor nauka od kojih velika većina na univerzitetima rade u zvanju redovnoga profesora. Među njima je i deset akademika. Na Cetinjske filološke dane dolazi prof. dr Sead Šemsović, rukovoditelj Odsjeka za književnost naroda Bosne i Hercegovine; akademik František Šistek iz Instituta za istoriju Češke akademije nauka i Instituta međunarodnih odnosa, Fakultet socijalnih nauka (Karlov univerzitet, Prag); akademik prof. dr Mark Grinberg s Odsjeka za slovenske jezike i književnosti na Univerzitetu u Kanzasu; prof. dr sc. Amira Turbić-Hadžagić, predsjednik Bosanskoga lingvističkoga društva i šef Odsjeka za bosanski jezik i književnost u Tuzli; dr sc. Željko Jozić, direktor zagrebačkoga Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje; voditeljica doktorskoga studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika prof. dr sc. Diana Stolac; iz Skoplja dolaze prof. dr Ilija Velev s Instituta za makedonsku književnost, kao i prof. dr Simon Sazdov koji je u timu za izradu pravopisa makedonskoga jezika i mnogi drugi”.
Kako vidite poziciju crnogorskog jezika u južnoslovenskom kontekstu danas?
“Danas je, nema sumnje, jasno da domaćoj i inostranoj naučnoj zajednici izdanja crnogorske filologije potvrđuju identitet crnogorskoga jezika u istorijskim, duhovnim i kulturnim nataložinama multietničke Crne Gore. Treba ponoviti da je mnogo činilaca koji su montenegristiku sputavali, a sputavaju je i danas. Ono što je, međutim, najznačajnije u svemu tome jeste da su i naši saradnici iz inostranstva prepoznali da protiv crnogorskoga jezika i montenegristike ne stoji nijedan stvarni naučni autoritet. S druge strane, u Crnoj Gori se kao nezaobilazna činjenica nametnula izdavačka djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (više od 100 izdanja u osam biblioteka). Ona je, doduše, i dosad bila prepoznata u regionu i dijelu Evrope kao relevantan doprinos poznavanju naše kulture, jezika i tradicije. Na tragu rezultata i dostignuća Fakulteta za crnogorski jezik i književnost montenegristika će imati sigurnu budućnost”.
Kako učvrstiti i učinititi vidljivijom poziciju crnogorske književnosti i kulture u internacionalnom kontekstu. Kako tu vidite ulogu FCJK?
“Crna Gora je mnogo dobila radom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, njegovom izdavačkom djelatnošću, međunarodnim kadrom koji okuplja u nastavnome i naučnoistraživačkome radu i, prije svega, afirmacijom pouzdanoga naučnoga pristupa kojemu međunarodna naučna javnost vjeruje. Na ponos je, ne samo Fakulteta, nego i ukupne naše kulturne zajednice saradnja s uglednim stručnjacima iz inostranstva koju smo ostvarili pripremajući Cetinjske filološke dane. Posvjedočena je njihova zainteresovanost i želja da se saradnja s Fakultetom formalizuje kroz sporazume s institucijama koje oni predstavljaju. Jedan od temelja te saradnje svakako je naš časopis „Lingua Montenegrina“ (u pripremi je jubilarni XX broj), indeksiran u međunarodnim naučnim bazama kao jedini crnogorski časopis toga tipa. Ovdje ne smijemo zaboraviti da se u programu Cetinjskih filoloških dana nalazi promovisanje međunarodnoga časopisa „Lingua Montenegrina“ o kojemu će govoriti inostrani stručnjaci, što ovoj promociji daje dodatni značaj.
Na kraju, spomenimo i nedavno ustanovljeno priznanje koje će Fakultet dodjeljivati svake treće godine, i to kao najviše priznanje te institucije. Riječ je o Povelji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost za poseban doprinos montenegristici. Ove godine ćemo na „Cetinjskim filološkim danima“ imati prve dobitnike Povelje”.
Važne institucije ne povezuje jedinstvena strategija
Dijelite li mišljenje da, osim činjenice koja nije zanemarljiva, da je postao ustavna kategorija, crnogorski jezik ima bolji tretman u internacionalnim lingvističkim krugovima nego u zemlji svoga porijekla, među aktivnim govornicima?
“Nažalost, nivo rada na Fakultetu ne prati adekvatna jezička politika najpozvanijih državnih institucija, te se u narednome periodu očekuje rješavanje važnih pitanja iz oblasti jezičke politike i planiranja. Zapaža se da važne institucije kojih se tiču ova pitanja, ne povezuje jedinstvena strategija, te je u tome pravcu dragocjeno sagledati njihov doprinos utemeljivanju i afirmaciji standardnoga crnogorskoga jezika, na primjer, kroz udženičku i drugu literaturu i saopštenja za javnost; zatim kroz unapređenja zakonskih rješenja, razvijanje kulture govora kroz obrazovne institucije i javni diskurs, kroz više brige za izdavaštvo itd”.
??????
Zašto nema akademika Jevrema?