Za protekle dvije godine četiri osobe ubijene su u Crnoj Gori kada su na njihovim vozilima podmetnute pa aktivirane bombe. Tri osobe izbjegle su pukom srećom takvu smrt, a bilo je i onih koje su preživjele sa posljedicama.
Surove likvidacije eksplozivnim napravama su učestale, a za istražitelje svaki bombaški napad kompleksna je stvar, ali ne i nemoguća za dokazivanje. Iako eksplozija, kako se smatra, uništava dokaze, krivce za bombaški napad moguće je identifikovati i privesti pravdi, smatra kriminolog, Velimir Rakočević.
Tragovi
“Nije tačno da vatra u eksploziji uništava sve materijalne tragove. Nesporno da u svakom raznesenom ili izgorjelom materijalu ostane veliki broj tragova koji kriminalističkom obradom mogu dovesti do učinioca ovih krivičnih djela”, ističe Rakočević.
On objašnjava da prilikom rasvjetljavanja bombaških napada nije dovoljno otkriti samo tragove u centru eksplozije, već je potrebno istražiti, istražnim žargonom rečeno šire lice mjesta.
“Kriminalci koriste eksplozivne naprave koje se sve češće tempiraju ili aktiviraju daljinskim, kao i patrone za čije paljenje služi detonator sa štapinom. Ako se koristi plastični eksploziv, on se zalijepi za ciljani predmet ili lokaciju. Zbog toga članovi organizovanih kriminalnih grupa imaju stalno obezbjeđenje vozila i objekata koje koriste, kako bi spriječili opasna iznenađenja. Prilikom postavljanja eksploziva učinioci ne moraju biti u blizini eksplozije, već sve mogu posmatrati sa bezbjedne distance”, navodi Rakočević.
Žrtve
On ističe da obračuni kriminalnih klanova, odnosno likvidacije, kao i drugi surovi zločini, nose opasnost da izazovu stradanje nevinih osoba.
“To jasno govori o visokom stepenu bezobzirnosti delinkvenata koji i po cijenu stradanja nedužnih ljudi hoće da ostvare naum”, ističe Rakočević.
Komentarišući obračune kriminalnih grupa, on navodi da su takvi sukobi uvijek postojali uz stalno usavršavanje metoda djelovanja.
“Sve kreće od nezakonitog sticanja bogatstva. Od nelegalnih aktivnosti na globalnom nivou organizovane kriminalne gru-
pe ostvaruju zaradu od najmanje pet odsto svjetskog brutodruštvenog proizvoda. Obračuni su posebno učestali zbog visokoprofitabilnih nezakonitih aktivnosti kao što su krijumčarenje droga, oružja”, dodaje Rakočević.
On navodi da ubrzani tehnološki i elektronski razvoj sistema u bankarstvu i finansijama pogoduje snaženju kriminalnih tržišta.
“Sukobi između kriminalnih grupa traju onoliko dugo koliko traje i borba za prevlast u kriminalnom miljeu uz sve češće likvidacije zbog prelaska iz jedne kriminalne grupe u drugu, što je za njihove vođe neoprostivo”, ističe Rakočević.
Policija, kako navodi sagovornik Pobjede, je brojnim operativno-taktičkim i dokaznim radnjama uspjela da utiče na evidentno slabljenje pojedinih kriminalnih klanova čiji su članovi uhapšeni i procesuirani.
“Ovo će bitno uticati na smanjenje najtežih zločina. Više je nego očigledno da im je postalo tijesno na našoj teritoriji zbog čega mijenjaju mjesto boravka, a samim tim i centar kriminalnih aktivnosti. Međutim, uvijek može bolje i više i građani s pravom očekuju da ih policija zaštiti od svih oblika ugrožavanja”, pojašnjava Rakočević.
Djelovanje
Da bi se stalo na put obračunima kriminalnih grupa, Rakočević smatra da je potrebno pripremiti i osposobiti nadležne organe, naročito policiju kako bi odgovorila izazovima.
“Potrebno je strategiju suzbijanja organizovanog kriminaliteta temeljiti na proaktivnom pristupu. Dosadašnji pristup podrazumijevao je preduzimanje radnji nakon izvršenog krivičnog djela. Potrebno je djelovati znatno prije zločina”, dodaje Rakočević.
Policija, kako ističe, mora biti permanentno na terenu i imati potrebne informacije o svim opasnostima koje mogu uzrokovati krivično djelo.
“Kriminal se mora predvidjeti i spriječiti u najranijoj fazi. Ovo što sada radi naša policija kroz pojačanu kontrolu i nadzor osoba, objekata i prostora dobar je primjer proaktivne djelatnosti. Policijske aktivnosti moraju biti prodorne i dinamične prikupljanjem informacija savremenim metodama. Policijski službenici treba da šire spektar profesionalnih znanja kako bi se mogli nositi sa novim oblicima ugrožavanja bezbjednosti”, zaključio je Rakočević.
Surovi napadi
5. septembra 2016. Kotorani Goran Biskupović (28) i njegov prijatelj Miloš Bošnjak (25) ubijeni su kada je nepoznati napadač aktivirao eksplozivnu napravu dok su potom išli ka porodičnoj kući Biskupovića u naselju Muo. Biskupović je bio član škaljarskog klana.
19. decembra Marko Martinović (38) iz Podgorice za dlaku je izbjegao smrt kada je eksplozivna naprava aktivirana ispod njegovog automobila. Martinović je obezbjeđivao braću Igora i Jovicu Vukotića.
29. decembra 2016. godine stradao je Pljevljak Miloje Mrđa Vojinović (37) dok je bio za volanom “tojota rav 4, ispod koje je daljinskim upravljačem aktivirana eksplozivna naprava. Vojinović je stradao kod Krivog mosta. Snažna eksplozija odbacila je automobil sa puta na stijene korita Morače.
19.januara 2017. godine Đorđe Sekulović ubijen je u neposrednoj blizini Osnovne škole “Maksim Gorki”. Ekplozivna naprava je aktivirana ispod njegovog automobila. Teške povrede tada je zadobila Jelena Korać.
25. aprila 2017. Duško Roganović teško je povrijeđen u Herceg Novom u podmetnutoj bombi ispod automobila. Teško povrijeđenom Roganoviću su ljekari uspjeli da spasu život, ali su morali mladiću da amputiraju obje noge.
Makse Veljo zivota ti,ja ne znam sto evo zadnje dvije god se predstavljas kao neki strucnjak a hapsenje nisi imao u policiji,nikad ti ozbiljnije djelo nisu dali da resavas nego si radio na maloljetnicku delikvenciju,tako da ne zamajavaj ovaj narod o sebi da ne misle da si supermen.