Ona je, na okruglom stolu o Predlogu strategije za integraciju OSI, kazala je da je pohvalno što se pristupilo izradi nove i što prati oblasti obuhvaćene Evropskom strategijom.
Vujačić je kazala da je pozitivno što su u Strategiji uključene nove oblasti kao što su participacija i jednakost, a koje u prethodnoj nijesu postojale.
Prema njenim riječima, novoj Strategiji nedostaje analiza uticaja prethodne i izvještaj o rezultatim, odnosno o preprekama koje su postojale u sprovođenju.
„Negdje se Strategija poziva na rezultate ali se ne vidi koji su, i da li je ona izašla kao dokument kojim je prethodila analiza ili je rađena samo zato što je to obaveza“, rekla je Vujačić.
Ona je istakla da Startegija sadrži određene oblasti u kojima je stanje u praksi relativno dobro opisano, kao što je pritupačnost, zapošljavanje, socijalna zaštita ali i da postoje oblasti u kojima se ne vidi kakva je situacija u praksi, osim onoga što je zakonski okvir.
„Nije dovoljno navesti samo zakone i zakonski okvir jer mi treba da preduzimamo mjere u oblastima gdje postoje različite vrste prepreka gdje OSI nije omogućeno uživanje ljudskih prava ili jednakosti“, poručila je Vujačić.
Prema njenim riječima, za mjere koje su definisane nepostoji procjena troškova i izvora finansiranja, odnosno budžet koji će biti potreban u naredne četiri godine.
Generalni direktor direktorata za rad i socijalno satranje, Goran Kuševija kazao je da je Nacrt strategije prepoznaje i definiše sve bitne oblasti, i da su nevladine organizacije (NVO) uradile analizu prethodne Strategije.
On je kazao da se u Crnoj Gori razvijaju novi odnosi prema OSI i podiže svijesti i pozitivnog razmišljanja o njihovim mogućnostim i sposobnostima.
„Cilj Stategije je obezbjeđivanje uslova i garantovanje prava na samostalan i dostojanstven život OSI, posebno razvojem „široke lepeze“ usluga, servisa, podrške u lokalnim zajednicama i u oblasti obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, stanovanja i zapošljavanja“, istakao je Kuševija.
On je dodao da je planirana izrada Akcionih planova koji će definisati konkretne zadatke i aktivnosti.
Prema riječima Kuševije, dosadašnja praksa i iskustva su pokazali da se uklanjanjem prepreka, uključivanjem OSI i omogućavanjem da učestvuju u društvenom životu, svaka zajednica ostvaruje pozitivne efekte.
„Prepreke sa kojima se suočavaju OSI su štetne za društvo a dostupnost u svakom smislu je potrebna kako bi se postigao napredak i razvoj za sve“, poručio je on.
Kuševija je naveo da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja i u nardnom periodu raditi na razvijanju servisa kao podrške OSI na lokalnom nivou i poboljšanju politike kada je ta populacija u pitanju.
On je ukazao da su dva predloga OSI stigla u prethodnom periodu i da svi komentari su integrisani u Strategiju.
Pojedine NVO su, kako je rekao Kuševija, pokušale da određene segmente, koje nijesu stvar starteškog dokumenta, u njega uvrste.
Konsultant u izradi Nacrta strategije o integraciji OSI , Vladimir Pešić ukazao je na rezultate popisa iz 2011. godine, prema kojima 11 odsto populacije čine OSI, a skoro 60 osto njih živi na granici siromaštva.
On je kazao da se Strategija oslanja na Evropsku startegiju OSI, čiji je cilj da osnaži tu marginalizovanu grupu, a odredila je osam ključnih oblasti djelovanaja.
„To su pristupačnost, participacija, jedankost, zapošljavanje, obrazovanje i obuka, socijalna i zdravstvena zaštita i međunarodne aktivosti“ , dodao je Pešić.
U Crnoj Gori, kako je kazao, ne postoji jedinstveni zakon koji se bavi pristupačnošću OSI, koja obuhvata dosta podoblasti.
„Srateški cilj je unapređenje postojećih propisa radi povećanja nivoa pristupačnosti fizičke sredine, javnog prevoza, informaciono komunikacione tehologije, javnih objekata i usluga“, rekao je Pešič.
Neke od predviđenih mjera su, kako je naveo, izrada standrada pristupačnosti, unapređenje postojeće pravne regulative, rekonstrukcija i adaptacija fizičkog okruženja, saobraćajne infrastrukture i mjesta za parkiranje.
Govoreći o participaciji OSI, Pešić je podsjetio da im je prvi put 2014. godine omogućen izalazak na izbore.
Kako je kazao, srateški cilj je da se do 2020. godine stvore uslovi za nesmetano učešće u javnom životu i uživanje osnovnih prava OSI, na jednakim osnovama sa svim građanima.
Pešić je kazao da su unapređenje normativnog okira, harmonizacija propisa sa Konvencijom UN, obezbjeđivanje zakona o zabrani diskriminacije OSI, ciljevi koji se tiču jednakosti te populacije.
Predviđene mjere u toj oblasti su, kako je naveo, praćenje i primjena strateških dokumenata i konvencija, organizovanje istraživanja i analiza stanja u oblasti jednakosti, eleminisanje stereotipa i predrasuda i podsticanje medija da promovišu prava i zaštitu od diskriminacije OSI.
Pešić je istakao da je, na Zavodu za zapošljavanje CG, 2015. godine bilo 1.640 nezaposlenih OSI a najčešći razlog toga su, kako je kazao, nedovoljan nivo obrazovanja i socijalne podrške, predrasude, nepristupačnost radnim mjestima i nemotivisanost.
„Cilj nam je stvoriti uslove za povećanje zaposlenosti i ravnopravno učešće OSI na tržištu rada, otklanjanjem barijera i stvaranjem jednakih mogućnosti edukacijom, treninzima i profesionalnim osposobljanjem“, naveo je on.
Kada se govori o socijalnoj zaštiti OSI, Pešić je rekao da su materijalna davanja i usluge unaprijeđeni a mjere u toj oblasti, u Crnoj Gori, prilično razvijene.
Kako je kazao, nastojeće da uključe OSI u društvo, uspostave savremeni održivi sistem socijalne zaštite i unaprijede životni standard, a posebnu pažnju će posvetiti licima kojima je neophodan najveći stepen podrške.
Pešić je ukazao da su iz oblasti zdravstvene zaštite već formirani centri za podršku djeci sa smetnjama u razvoju i unaprijeđene usluge rane intervencije.
Kako je naveo, cilj je da se, razvojem sveobuhvatnog sistema zdravstvene zaštite na svim nivoima, unapredi zdravlje OSI i njihovih porodica.
„Potrebno je prvo definisati pojam invaliditeta a zatim razvijati registar OSI u Institutu za javno zdravlje, omogućiti im pristupačnost zdravstvenim ustanovama, poboljšati usluge rane dijagnostike i intervencije i povećati kvalitet zdravstvenih usluga“, dodao je Pešić.
On je kazao da je neophodno da OSI budu ravnopravni građani.
