Posljednih dana evidentne su nove konfrontacije i javni nastupi koji podrivaju jedinstvo i vrijednosti građanskog društva u Crnoj Gori i očuvanje različitosti, kao njenog duhovnog i materijalnog bogatstva, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković reagujući na izjavu mitropolita crnogorsko – primorskog Amfilohija.
Baković tvrdi da se u ovom slučaju koristi i prilično oštra, pa i uvredljiva retorika, kojom se vrijeđa dostojanstvo i nacionalni identitet.
“Podsjećamo da je ovakve i slične pojave u Crnoj Gori registrovala i Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije u posljednjem izvještaju objavljenom prije nekoliko dana, iako su tada, kao i za sada, nadležni državni organi ostali pasivni”, podsjetio je ombudsman.
Zaštitnik naglašava da vjerske zajednice i njihovi predstavnici imaju određeni nivo slobode kada su u pitanju javni nastupi, ali, kako dodaje odgovornost i obavezu da tim javnim nastupima, u skladu sa svojom društvenom pozicijom, ne narušavaju dostojanstvo pojedinaca i grupa kojima se obraćaju ili o kojima saopštavaju sopstveni stav.
“Ne sporeći pravo da se metaforičnim govorom, uključujući i alegorije, iznose mišljenja o važnim društvenim pitanjima, smatramo da ona ne mogu biti takva da vrijeđaju dostojanstvo pojedinaca ili naroda. Isto tako, neprihvatljivo je da se zbog ateističkog stava ili izbora u ispovijedanju vjere nekome negira ili uslovljava pravo na sopstveni nacionalni identitet. Neumjesnim poređenjem rađanja čovjeka sa rađanjem životinje vrijeđa se osjećaj pripadnosti jednom narodu, u ovom slučaju najbrojnijem u Crnoj Gori”, poručuje on.
Imajuću u vidu sadržinu i poruke izrečenog, Baković osuđuje takvo izražavanje, uz svo dužno poštovanje za čin i položaj starješine Mitropolije Crnogorsko-primorske, Amfilohija, koji je, kako dodaje, prema brojnim anketama jedna od najuticajnijih vjerskih ličnosti u Crnoj Gori.
Zaštitnik takođe poziva na smirivanje strasti povodom posljednjih događaja u vezi sa ulanjanjem simbola koji je stajao na podgoričkoj Sahat-kuli, što je podijelio građane na vjerskoj osnovi i može uticati na međureligijske odnose.
“Svakako da treba imati u vidu argumente i jedne i druge strane, ali je potrebno da se oni iznose u atmosferi tolerancije i konstruktivnog dijaloga vodeći računa o aktuelnom društvenom trenutku i mogućem uticaju na dalja društvena zbivanja u Crnoj Gori. I u ovom slučaju odgovornost vjerskih poglavara za smirivanje strasti može biti ključna, a njihov autoritet kod vjernika i posljedice koje može imati njihovo djelovanje na smirivanje tenzija, treba da budu ideja vodilja u njihovom javnom nastupanju i izjašnjavanju u ovoj situaciji”, zaključuje on.
A.G.
