Društvo

Beganović: Ustavni odbor u slučaju Đuranović postupio onako kako je morao

Foto: Skupština Crne Gore / F. Burzanović

Laička javnost Ustavni sud smatra političkim, jer sudije biraju poslanici, saopštio Alija Beganović jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda na konsultativnom saslušanju kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore, prijavljenih na Javni poziv od 23. decembra 2024. godine, prenosi Pobjeda.

Beganović je, odgovarajući na pitanje poslanika PES-a Miodrag Lakovića, da li je ranije bio političkog uticaja na Ustavni sud i da li je to degradiralo njegovu svrhu i smisao, kazao da konkretno ne može odgovoriti na to da li su odluke suda pod uticajem politike.

Odgovarajući na drugo pitanje Lakovića, da li kao budući sudija Ustavnog suda ima ideju kako da se razviju mehanizmi da politika ne utiče na odluke Ustavnog suda kazao, da je na primjer stambeno pitanje sudija bitno.

“Često se čuje da je Ustavni sud politički tu tezu javnost veže za to što sudije biraju poslanici. Konkretno ne mogu odgovoriti da li je bila odluka pod utjecajem politike. Kako promijeniti uvesti mehanizme? Recimo, stambeno pitanje rješavati sudijama je bitno i tu treba donijeti urebde, jasne kriterijume, da sudije nisu u iskušenju da se obraćaju bilo kojem organu”, odgovorio je Beganović.

Laković je pitao i da li se može kontrolisati kontakt sudija sa političarima koji mogu uticati na odluke suda.

Beganović je kazao da tu možda treba više uključiti druge organe, koji bi u takvim kontaktima pronašli osnove za politički uticaj.

Poslanik SNP-a Bojan Božović je pitao da li smatra da je Ustavni odbor prekršio Ustav i time, kako tvrdi opozicija, izazvao ovu političku krizu, kada je donio zaključak da je sutkinja Dragana Đuranović stekla uslov za penziju po Zakonu o PIO.

Odgovarajući na pitanje, Beganović je saopštio da nije moralno da neko obavlja vrstu funkcije, da odlučuje o pravima bilo kojeg građanina, a da sam krši ta prava.

“Jasno je, jedino Zakonom o PIO prestaje funkcija i to je jedini zakon koji to reguliše, to ne čini Zakon o radu. Je li Odbor prekršio Ustav, po mom mišljenju članovima Odbora nije bilo ništa drugo nego da postupe onako kako su postupili. Mislim da Odbor nije prekršio Ustav, jer ako sudije neće iste da obavijeste o prestanku funkcije onda se moralo reagovati”,objasnio je Beganović.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović, primijetivši da se Beganović uporno kandiduje za sudiju Ustavnog suda, a da se ne javlja na konkurse za sudiju Apelacionog, Višeg i Vrhovnog suda jer mu Sudski savjet ne prihvata radni staž kao prekršajnog sudije, pitao je zbog čega nije konkurisao za sudiju Višeg suda za prekršaje. Takođe je pitao da li se on prijavio i na oglas predsjednika Jakova Milatovića, jer zakon Ustavnog suda izričito zabranjuje da se kandidat javi na oba?

Beganović je odgovorio da je 2022. godine bio kandidat za sudiju Višeg suda, ali da Sudski savjet ne dozvoljava sudijama sudova za prekršaje napredak sem u Viši sud za prekršaje.

Pojasnio je da je Upravni sud ukinuo odluku savjeta, ali njegova prijava stoji već više od dvije godine.

Beganović je istakao da se nije prijavio za Viši sud za prekršaje zbog ekonomskih razloga, te da je imao računicu da mu je isplativije da ostane u Bijelom Polju. Odgovarajući na pitanje zašto se prijavio na oba poziva, on je kazao da je drugačije tumačio – da će u koordinaciji odbora i predsjednika i jedna i druga strana predložiti po jednog kandidata, ali da je odustao od poziva koji je raspisao Milatović.

Predsjedavajuća Jelena Božović (NSD) pitala je Beganovića kakav je njegov stav o tome da srpski jezik bude službeni, na šta je on odgovorio da ne može konkretno odgovoriti, te da to zavisi od poslanika, dodavši da ,što se njega tiče, uvijek će ispoštovati kojim god jezikom govorio, kojoj god naciji pripadao.

Đorđević: Bio sam član i osnivač NSD-a

Drugi kandidat za sudiju Nenad Đorđević, odgovarajući na pitanje Lakovića, kako vidi sadašnju ulogu Ustavnog suda u izbornim procesima, te šta bi unaprijedio, ako i da li misli da su neke odluke bile obojene političkim afinitetima. On se osvrnuo na glasanja u kojima su sudije glasale tri za, tri protiv.

Đorđević je izjavio da se u Ustavnom sudu nalaze ljudi koji imaju različite stavove, te da svi utiču na politiku kao birači, ali da ne može reći da li ima političkog uticaja bez dokaza.

Božović je pitala kandidata za sudiju Ustavnog suda da prokomentariše slučaj sutkinje Dragane Đuranović, ali i situaciju duplih prijava.

“Ja sam informisan, kao i što sam o mom slučaju da sam diskvalifikovan, iz sredstava javnog informisanja. Ja sam iznio svoj stav koji očigledno korespondira sa Vašim. Ustavni odbor odlučuje o tome da li je neko stekao pravo na penziju. Vi ne možete prekršiti Ustav ako ste utvrdili na osnovu činjenica da je neko stekao uslov. Koliko sam shvatio iz medija, problem je bio u proceduri – da li je sud dostavio odboru podatak da je ta činjenica istinita”, objasnio je Đorđević i postavio pitanje – šta ako US 20 godina ne dostavi nijedno obavještenje.

Đorđević je dodao da, Ustavni odbor ima pravo da konstatuje takvu činjenicu.

“Procedura može da se ne ispoštuje 10 godina. Mislim da bi i zbog toga i zbog mog slučaja izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu. Moja kandidatura kod predsjednika Milatovića nije u pravnom saobraćaju. Ali, koja je posljedica što su podnijete prijave na dva mjesta – moje mišljenje je da ne treba da bude na drugom”, zakljućio je Đorđević.

Na pitanje da li je bio član stranke, on je kazao da je bio član i osnivač NSD-a.

Sledeće saslušanje sudija kandidata za Ustavni sud biće, kako je najavljeno u petak tekuće sedmice.

Podsjetimo kandidati su: Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.

Send this to a friend