Crna Gora je proteklih godina, u našim istraživanjima, u oblasti medija nizala jedva prelazne ocjene. Brojne domaće i međunarodne preporuke za unapređenje ambijenta za funkcionisanje medija, podstakle su državu da inicira promjene u ovoj oblasti. Međutim, bitni pomaci se u 2019. nijesu desili, navode u Centru za demokratsku tranziciju.
Treći godinu za redom Centar za demokratsku tranziciju (CDT), uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju i ambasade Kraljevine Norveške, mjeri ispunjenost ključnih političkih kriterijuma za članstvo u EU.
“Eksperti koji su učestvovali u našem istraživanju oblast medija ocijenili su prosječnom ocjenom 2.2, na skali od jedan do pet. Ovaj rezultat se gotovo ne mijenja u prehtodne tri godine i jasno ukazuje na to da u oblasti medija nema napretka tj. da nijesmo prešli ni pola potrebnog puta. Uz probleme prevaziđenih medijskih zakona, neregulisanog tržišta i neuređene samoregulacije, naše društvo suočilo se i sa pojačanim širenjem dezinformacija. Pristrasno izvještavanje medija postalo je svakodnevna pojava”, navode u CDT-u.
Zakoni se čekaju dvije godine
Proces izrade medijskih zakona nije okončan ni u 2019. godini.
“Tako je propuštena još jedna godina za rješavanje dugogodišnjeg problema prevaziđenih propisa u ovoj oblasti. Novi predlozi zakona bazirani su na preporukama domaćih i inostranih eksperata, ali prema mišljenju naših eksperata nijesu u potpunosti obuhvatili pitanja koja opterećuju funkcionisanje medija u našoj zemlji”, ističu u CDT-u.
Kršenje Kodeksa postalo uobičajna praksa
U CDT-u navode da medijsku scenu opterećuje i nepostojanje adekvatne samoregulacije.
“To je problem koji se godinama ne rješava, a utiče na brojna pitanja koja dodatno otežavaju profesionalno izvještavanje medija. Polarizacija medijske zajednice reflektovala se i na formiranje i rad samoregulatornih tijela. Nekoliko medija ima instituciju medijskog ombudsmana čija je nezavisnost upitna jer i novinari i ombudsmani rade za istog poslodavca”, ističe se u istraživanju.
Nepristrasna AEM (ne)dostižan cilj
U CDT-u ukazuju da Agencija za elektronske medije (AEM) ne uspijeva da ostvari nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost a problem političkog miješanja u rad ove institucije prepoznala je i Evropska komisija (EK).
“AEM, u prošlosti, nije adekvatno reagovala da spriječi emitovanje sadržaja iz regionalnih medijskih kuća koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbjednost. Iako AEM tvrdi da je primjereno reagovala u skladu sa svojim nadležnostima, tek početkom 2020, nakon reakcije civilnog sektora, ova institucija odlučila je da na tri mjeseca ograniči reemitovanje pojedinih sadržaja iz nekoliko televizija iz Srbije”, kazali su u CDT-u.
Neadekvatna borba protiv medijskih manipulacija
Važna društvena i politička pitanja u 2019. godini pratilo je intenzivno širenje dezinformacija u domaćim i regionalnim medijima.
T”o nije pokrenulo crnogorske institucije na akciju, već su i ovaj talas dočekale nespremne – bez strateškog pristupa i razvijenih procedura za ove prilike. Umjesto pripreme za ove kampanje, one su za sebe odabrale nesvakidašnju ulogu – da budu te koje ,,otkrivaju” lažne vijesti. Tako su mediji umjesto demantija od institucija dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad. Država se ovim pojavama suprotstavlja na način koji nije svojstven demokratskim društvima – hapšenjem onih koji su kreirali i prenosili lažne vijesti”,navode u CDT-u.
Zavisni Javni servis
Iako propisana Statutom i Zakonom o nacionalnom javnom servisu RTCG, nezavisnost i samostalnost u radu novinara i urednika RTCG u praksi nije osigurana.
“To su kritikovali i predstavnici međunarodne zajednice u Crnoj Gori, ali i naši eksperti koji tvrde da nije osigurana ni nezavisnost upravljačkih struktura i zaštita od političkog pritiska. Čak 70 odsto građana smatra da je Javni servis izložen političkom pritisku. S druge strane, menadžment ove medijske kuće negira takve navode”, ističe se u istraživanju.
Sudovi su, dodaju, utvrdili da su članovi prethodnih upravljačkih i uređivačkih struktura RTCG smijenjeni nezakonito.
“Članovi Savjeta koji su donijeli takvu odluku nijesu snosili odgovornost”, navode u CDT-u.
Egzistencija novinara visi o koncu
Istraživanja civilnog sektora pokazuju da novinari i dalje zarađuju manje od prosječne plate na nivou države, a čak svaki treći novinar mjesečno primi manje od 400 eura neto.
“U lokalnim medijima se duguje i do osam plata, a čak 60 odsto novinara svjedoči o tome da se njihov ekonomski položaj pogoršao”, kazali su u CDT-u.
Većina medija u Crnoj Gori nema unutrašnje akte koji regulišu pravila rada u redakciji.
“U nekim slučajevima redakcije nijesu odvojene od sektora za marketing. Zbog toga se u praksi često dešavaju indirektni uticaji vlasnika ili marketing sektora na uređivačke politike medija”, ističe se u istraživanju.
Onlajn prijetnje novinarima
U CDT-u navode da je medijska scena i dalje pod sijenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija jer su u velikom broju slučajeva naručioci i izvršioci i dalje nepoznati.
“Razvojem društvenih medija, stvoreni su novi kanali putem kojih novinarima nerijetko stižu prijetnje. Zbog ovoga su u 2019. godini formirana dva predmeta. Takođe, vodeći onlajn mediji su bili meta hakerskih napada”, navodi se,između ostalog, u istraživanju.
