Dodato je i da je riječ o državnom interesu i da, shodno tome, slijede naredne faze koje podrazumijevaju i tendersku proceduru.
Time je demantovano saopštenje Mitropolije u kojem se tvrdi da su se članovi delegacije njemačke asocijacije Malteškog reda saglasili da „ikoni Bogorodice Filermose nije trajno mjesto u pećini, već da je jedino mjesto prikladno za njen trajni boravak hram Božji.“
To je, prema navodima Mitropolije, rečeno u srijedu tokom susreta poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija, članova njemačke delegacije i gradonačelinika Bogdanovića. Sastanku je prisustvovao i ambasador Suverenog Viteškog Malteškog Reda u Crnoj Gori Enriko Tućilo. Ovim je Mitropolija još jednom podsjetila na svoj stav povodom dugogodišnje namjere države i prijestonice da ikonu izmjeste iz Narodnog muzeja i trajno je smjeste u, za tu namjenu, adaptiranu Cetinjsku pećinu.
Iz kabineta gradonačelinka pojašnjeno je da je posjeta predstavnika Malteškog reda rezultirala iznošenjem nepreciznih navoda, koji se prije svega odnose na budući status ikone Bogorodice Filermose. Zloupotrijebljen je, navode iz prijestonice, susret Bogdanovića sa članovima delegacije, pri čemu je izostavljena i sadržina dijaloga gradonačelika sa Amfilohijem, pri slučajnom susretu na Ćipuru.
Tom prilikom, Bogdanović je izrazio stav kako je ikona Bogorodice Filermose vlasništvo države, te da je njeno izmještanje državni projekat, usljed čega neće biti odustajanja od lokacije Cetinjske pećine. Posebno žalimo zbog loše interpretiranih stavova članova Malteškog reda, koji su u više navrata jasno podržali projekat izmještanja ikone iz postojećeg prostora navode iz prijestonice.
Iz tog razloga, tvrde iz kabineta gradonačelnika, krajnje je neumjesan citat iz saopštenja Mitropolije, shodno kojem Malteški red smatra da „pećina koju država pominje u svojim projektima nije mjesto za ikonu“.
“Situacija je sasvim suprotna. Baš kao i država i gradska uprava, i Malteški red posvećen je projektu izmještanja ikone Bogorodice Filermose iz postojećeg prostora”, navodi se u saopštenju.
Komentarišući inicijativu države da se Filermosa izmjesti u Cetinjsku pećinu, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov za Pobjedu je ponovio ranije izrečeno mišljenje kako bi dobro bilo da se ikona trajno smjesti u novoizgrađeni crkveni objekat, izvan pećine.
Uz nju, kako kaže, treba smjestiti i druge dvije relikvije česticu Časnog krsta i ruku Svetog Jovana Krstitelja pod uslovom da su dostupne svim konfesijama.
“To je moje lično mišljenje, jer mi nije namjera da arbitriram. Inače, izlaganje ikona van crkvenog prostora nije presedan, zato što su neke od najpoznatijih izložene u svjetskim muzejima. Tu, prije svega, mislim na ikonu Svete Trojice Andreja Rubljova, koja je izložena u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi. Ruskim vlastima nije palo na pamet da je daju Moskovskoj patrijaršiji, već je čuvaju u muzeju”, kazao je Čilikov.
Dodao je da je ideja o izmještanju Filermose u pećinu legitimna, jer su moguće sve varijante njenog čuvanja i valorizacije.
“Ikona je u državnom vlasništvu, tako da će ona i da odluči kako će da je prezentuje. Ali, treba to uraditi na civilizovan način, odnosno treba konsultovati i predstavnike svih konfesija, kao i stručnjake”, kazao je Čilikov.
Čilikov kaže da nije sporan ni plan države da Bogorodicu Filermosu iskoristi u svrhu vjerskog turizma. Međutim, treba znati, kako je rekao, da su takva poklonička mjesta vezana za mošti nekog sveca ili za pojavu Bogorodice, kao što su Lurd ili Fatima u Portugaliji ili Međugorje u Hrvatskoj.
“Ne znam ni za jedno pokloničko mjesto đe su ljudi zbog ikone dolazili u ogromnom broju, što ne znači da to ne može da bude. Koliko ja znam, ikona Filermose nije nikad proglašena za čudotvornu, kao što su, recimo, čudotvorne mošti Svetoga Vasilija. Ona je jednostavno jedna od najpoznatijih ikona. U svijetu je najviše poznata kao zavjetna ikona Malteških vitezova, kao i po skupom oklopu čiju izradu je naredio ruski car Pavle početkom 19. vijeka”, kazao je Čilikov.
Povodom saopštenja prijestonice, novinar Pobjede juče je pokušao da čuje i stav Mitropolije crnogorsko-primorske. Na brojeve fiksnog telefona, objavljene na zvaničnoj internet stranici, niko se nije javljao, dok je mobilni telefon bio isključen.
Česnica Časnog krsta i ruka Jovana Krstitelja nijesu hrišćanski prihvaćene
Aleksanadr Čilikov ističe da njemu nije poznato da su čestica Časnog krsta i ruka Svetog Jovana Krstitelja hrišćanski prihvaćene.
“To znači da možda postoje i druge crkve koje tvrde da imaju ruku Svetog Jovana. Tu informaciju sam dobio od nekih teologa, jer sam se dosta bavio ikonom Bogorodice Filermose. Sa druge strane, kada bismo spojili sve djelove koje crkve u svijetu izlažu kao djelove Časnog krsta, onda bi taj krst bio visok kilometar. To ne znači da te dvije relikvije nijesu poznate. Ne bi Rusi pravili zlatne kovčege, stavljali brilijante i safire da to nije brendirano kao relikvija. Ove dvije su vrlo važne, ali je ključna ikona Filermose “, tvrdi Čilikov.
Ambasador Suverenog Viteškog Malteškog Reda u Crnoj Gori Enriko Tućilo, koji je prisustvovao sastanku na Cetinju, u kratkoj izjavi za Pobjedu istakao je da je „pažljivo slušao uvjerljive riječi Aleksandra Bogdanovića”.
On je potvrdio sve što je na prvom kongresu na tu temu rekao predsjednik Filip Vujanović, da odluke koje se tiču ikone Filermose pripadaju crnogorskom narodu, kojem su sudbina laika i proročanstvo vjernika povjerili svetu ikonu kazao je Tućilo i dodao da se slaže sa planom države da se ikona izmjesti u pećinu.
