Kako su kazali, u skladu sa planom, organizovane su četiri obuke za nove spasioce na vodi i 13 ovjera za postojeće spasioce. Koordinator programa Spasilaštvo na vodi u Crvenom krstu Crne Gore Milovan Ljubojević istakao je da je ove godine povećan broj izgrađenih i uređenih kupališta na vodi, pa ih sad ima 377.
“Naše procjene su da će biti potrebno oko 500 spasilaca na vodi. Pratićemo potrebe turističke privrede, ako one pokažu opravdanim organizovanje još jedne ovjere za postojeće spasioce na vodi, mi ćemo to i uraditi”, dodao je on.
Ljubojević je podsjetio da je Crveni krst uzeo aktivno učešće u pripremi za predstojeću sezonu od marta ove godine, kada su organizovane i prve ovjere.
“Obuke su počele početkom maja. Kako je Crveni krst Crne Gore član Međunarodne federacije za spašavanje na vodi, tako je program obuke usklađen sa evropskim i svjetskim standardima i vode ga instruktori, koji imaju međunarodne sertifikate. Kontinuirano se trudimo da radimo na modernizaciji nastave. Ove godine smo to uradili i kroz nabavku dodatnih spasilačkih sredstava, koja se mogu koristiti u akcijama spašavanja“, naveo je on.
Iskustvo iz rada spasilaca na vodi pokazuje da do akcija spašavanja najčešće dolazi zbog nediscipline kupača, koji ne poštuju znake upozorenja na plažama, kao ni savjeta spasilaca, a o tome svjedoči i Davor Kamidžorac, koji je angažovan kao spasilac na vodi od 2004. godine.
„Dešavalo mi se da samo u jednom danu imam 14 intervencija spašavanja, zbog neopreznosti kupača. Biti spasilac je veoma human, ali i zahtjevan posao”, kaže on.
Spasioci na vodi moraju da ispune određene norme na početnom testiranju, kako bi mogli da pohađaju obuku, a to su ronjenje na dah 20 metara i više, plivanje na 50 metara za 50 sekundi i plivanje na 300 metara za šest minuta i 20 sekundi. Kandidat mora da ima najmanje 18 godina, kao i da posjeduje potvrdu o psiho-fizičkoj i zdravstvenoj sposobnosti, odnosno ljekarsko uvjerenje. Sedmodnevna obuka se sastoji od 100 časova nastave, to jest praktične, teoretske i prve pomoći.
