Društvo

Dan socijalne pravde nezapažen u Crnoj Gori

Pravedno društvo postoji samo onda kada svi građani imaju uslove da žive dostojanstveno od svog rada i jednake mogućnosti da bez diskriminacije učestvuju u društvenom, ekonomskom, političkom i kulturnom životu zajednice, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Oni su, povodom Međunarodnog dana socijalne pravde, saopštili da još jedan dan socijalne pravde prolazi gotovo nezapaženo u Crnoj Gori.

“Stopa siromaštva ima kontinuirano tendenciju rasta, statistike nezaposlenosti to dodatno pojačavaju, a sami građani i građanke vide ekonomske uslove odnosno siromaštvo kao osnovnu prepreka u zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava i najčešću osnovu diskriminacije”, kazao je Petar Đukanović iz CGO.

Kako navodi, u društvu u kojem je korupcija, u različitim formama, postala obrazac ponašanja, siromašni građani su oni koji su najviše isključeni, ali i uskraćeni od potrebnog pristupa pravdi, socijalnim servisima i uslugama.

Đukanović je kazao da stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori, po najsvježijim podacima, prelazi brojku od 50.000 osoba. “Pri čemu treba imati u vidu da su razmjere problema značajano veće nego što to oslikava u zvanična statistika”.

“Prosječna plata jedva je dovoljna za pola potrošačke korpe, zbog čega se ne mali broj građana i građanki mjesečno lišava dijela svojih društvenih i kulturnih potreba da bi zadovoljio one egzistencijalne”, dodao je on.

Prema riječima Đukanovića, na crno u državi, koja je ustavno definisana kao država socijalne pravde, radi oko 40.000 zaposlenih i 18.000 radnika koje poslodavci ne prijavljuju na puni iznos zarade.

“Hiljadama radnika ne evidentira se radni staž, ostaju bez socijalnog osiguranja, nezaštićeni su na poslu, osuđeni da rade i duplo radno vrijeme, bez slobodnih dana i praznika. U mraku rada na crno ostaju skriveni brojni slučajeva diskriminacije o čijim dimenzijama i težini možemo samo da slutimo, jer se rijetki usude da je prijave zbog straha i nepovjerenja u institucije koje bi trebalo da ih štite”, kazao je on

Kako navodi, socijalna pravda zasniva se na primjeni i poštovanju principa ljudskih prava u svim oblastima života, čega su lišeni brojni građani koji pripadaju ranjivim i marginalizovanim društvenim grupama.

“Posebno brine izostanak ozbiljne rasprave o problemima socijalne (ne)pravde. Čini se da to nije suštinski u listi prioriteta donosilaca ključnih političkih odluka, ali i ni onih koji im oponiraju, sem u onom prigodnom retoričkom izrazu za prikupljanje dnevnih poena”, saopštio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, nadoknada za majke sa troje ili više djece primjer je neodgovorne političke odluke kojom su žene višestruko izmanipulisane, diskriminisane i izigrane i od pozicije i velikog dijela opozicije, koji je inicirao i glasao za zakon kojim se ovo pravo uvodi.

“Institucije sistema ignorišu problem siromaštva i socijalnih nejednakosti čija dva točka – ekstremno bogatstvo manjine i ekstremno siromaštvo većine – melju srednji sloj i osnovu na kojoj počiva društveni prosperitet i održivost demokratije”, rekao je Đukanović.

Istovremeno, dodao je, te iste institucije nemaju snage da se izbore sa korupcijom, kriminalom, izbjegavanjem plaćanja poreza, kreirajući tako sistem neravnopravne raspodjele u kojem mali dio profitira a većina zarađuje nedovoljno i biva opterećena ad hoc nametima kako bi se gubici u budžetu nadoknađivali.

 

Send this to a friend