Odgovor vlasti bio je brutalan, a Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za višegodišnju borbu za prava iranskih političkih aktivista, vjerskih i etničkih manjina, žena i djece, kaže da ne žali zbog svoje borbe.
Nakon što ste postali jedna od prvih sutkinja u Iranu, morali ste da napustite poziciju 1979. Prva Iranka i prva Muslimanka dobitnica Nobelove nagrade za mir postali ste 2003, zbog Vaših napora da unaprijedite i zaštitite prava žena i djece. Reakcija Vlade Irana je bila da su Vam zaplijenili nagradu. Koje lekcije ste naučili tokom godina uznemiravanja i zastrašivanja?
EBADI: Iranska vlada je konfiskovala svu moju imovinu i prodala je svojim pristalicama na lažiranoj aukciji. Bezbjednosne snage su napale moju kancelariju i moju NVO i nezakonito ih zatvorile. S obzirom na to da nijesam bila u Iranu, uhapsili su moju sestru kako bi izvršili pritisak na mene. Uhapsili su i mog muža takođe i prisilili ga da svjedoči protiv mene pred kamerama. Njegovo svjedočenje je emitovano dva puta. Uhapsili su moje kolege i poslali ih u zatvor. Gdin Abdolfatah Soltani je osuđen na 13 godina zatvorske kazne i trenutno je u zatvoru. Gđa Narges Mohamadi je osuđena na 16 godina zatvora zbog aktivizma po pitanju ljudskih prava. Iz sveg ovog zlostavljanja sam naučila da šta god sam uradila bilo je ispravno. Sve ove poteškoće su mi dale još više snage da nastavim borbu za demokratiju i ljudska prava u mojojzemlji.
Što Vas je održavalo u Vašem aktivizmu za poboljšanje prava žena?
EBADI: Mnogi diskriminatorni zakoni su donešeni nakon revolucije 1979. godine. Na primjer, zakon koji dozvoljava poligamiju ili zakon po kome ženi treba odobrenje muža da bi putovala. Ovi zakoni podrivaju dostojanstvo žene i nijesam mogla da ne reagujem. Stoga, pokušala sam na svaki mogući način da poboljšam status žena u mojoj zemlji.
Kako procjenjujete status žena danas i njihovu ulogu u razvoju u bliskoj budućnosti?
EBADI: Iranske žene se bore za ljudska prava i demokratiju i iz tog razloga mnoge aktivistkinje za ženska prava su iza rešetaka. Ali čak ni zatvor nije uspio da ih utiša. Zene Irana igraju važnu ulogu u krčenju puta demokratije.
Zašto su inicijative poput Konferencija žena Zapadnog Balkana važne za društvo u cjelosti?
EBADI: Zivimo u eri globalizacije. Šta god se desi u nekom dijelu svijeta utiče na sve nas. U tom smislu inicijative poput ove daju još više podstreka i hrabrosti ženama u ostalim zemljama da poprave svoju situaciju.
Što biste poručili Crnogorkama da nastave da se bore za jednakost u duboko ukorijenjenom patrijarhalnom društvu?
EBADI: Crnogorke su odbile da budu utišane. Uradile su mnogo da poprave svoj status. Uz aktivnosti poput ekonomskog osnaživanja žena i više ekonomski nezavisnih žena, put ka boljem životu bi im bio otvoren. Uskoro će doći dan kada će sve žene širom svijeta, uključujući i Crnogorke, uživati u dostojanstvenom životu. Ne smijemo nikad odustati.
Konferencija žena Zapadnog Balkana
Prva regionalna konferencija žena Zapadnog Balkana, pod nazivom „Ona je tu“, koja će se održati od 25. do 27. maja u Podgorici, okupiće više od 50 govornica i govornika iz svih djelova svijeta.
Tema prvog dana skupa biće „Uloga žene u izgradnji mira na Balkanu“, a specijalna gošća i glavna govornica je dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi. Biće organizovana i predavanja dramaturškinje, kolumnistkinje Borke Pavićević, slovenačke političarke Sonje Lokar, kao i književnice, kolumnistkinje i oštre kritičarke društveno-političke balkanske scene Vedrane Rudan.
U okviru panela „Mediji i izbjeglička kriza na Balkanu: ženska agenda“ biće predstavljena i izložba fotoreporterke i novinarke iz Kalifornije Stefani Koler, čiji članci uključuju foto eseje žena koje su preživjele nasilje i predstavljaju platforme pomoću kojih žene pričaju svoje priče. Uz Koler, istu teme komentarisaće i direktorka TV Prva u Crnoj Gori Sonja Drobac, kao i šefica medijskog sektora OEBS-a u Crnoj Gori Samra Čampara, novinarka i profesorica iz BiH Borka Rudić, pomoćnica glavnog urednika i urednica ekonomije u dnevnom listu Pobjeda Jadranka Rabrenović, kao i kolumnistkinja i aktivistkinja Fjola Spanca koja radi na projektu „Žene, mir i bezbjednost“ u Mitrovici.
Biografija
Širin Ebadi Nobelovu nagradu za mir dobila je 2003. zbog dugogodišnje borbe za prava iranskih žena, političkih aktivista, vjerskih i etničkih manjina i djece. Ebadi je osnivačica Udruženje za podršku dječijih prava i Centra za odbranu ljudskih prava. Godine 1975. postala je prva predsjednica Gradskog suda u Teheranu, kao i prva žena sutkinja u Iranu. Zbog stava iranskih vlasti prema ženama sudijama, rad joj je bio zabranjen sve od 1979. do 1993. godine. Kada se vratila pravu, fokusirala se na predmete koji su joj omogućili da zagovara građanska prava, sa posebnim fokusom na žene i djecu.
Magazin Forbs svrstao je 2004. godine među 100 najmoćnijih žena na svijetu, a takođe se nalazi na listi 100 najuticajnijih žena svih vremena.
