Zakonodavne reforme u pravosuđu su završene i potrebno je u potpunosti sprovesti zakone koji su usmjereni na jačanje nezavisnost i nepristrasnosti te oblasti, navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24, koje je objavilo Ministarstvo evropskih poslova.
Ističe se da je potrebno dalje jačanje administrativnih kapaciteta Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i unapređenje profesionalnih kapaciteta njihovih članova, uključujući oblasti strateškog budžeta i planiranja ljudskih resursa i komunikacija.
„Oba savjeta treba da unaprijede transparentnost rada, uključujući i objavljivanja odluka o unapređenjima i imenovanjima, kao i zapisnike sa svojih sastanaka“, kaže se u dokumentu.
Dodaje se da je bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju disciplinske odgovornosti i Etičkog kodeksa sudija i tužilaca i dalje ograničen.
„Relevantne odluke Sudskog i Tužilačkog savjeta treba da budu bolje obrazložena, a sudsku praksu treba razviti“, ističu iz EK.
Kako se navodi u dokumentu, postoje jake indicije da se ne prate svi slučajevi u kojima postoji osnov za disciplinsku odgovornost protiv tužilaca.
Crna Gora, kako se dodaje, treba da nastavi da podiže svijest javnosti o postojećim mehanizmima tri žalbe.
„Uprkos postignutim boljim rezultatima, sistem pravosudne inspekcije i dalje treba unapređivati i efikasno sprovoditi“, poručili su iz EK.
U dokumentu se ističe da i dalje postoji zabrinutost u smislu konzistentnosti, odgovornosti statističkih podataka i usklađenost sa Smjernicama EK za efikasnost u pravosuđu.
Dok Crna Gora generalno nije pogođena značajnim zaostatkom u rješavanju sudskih predmeta, cifre za 2017. godine ukazuju da postoji pad produktivnosti.
„Treba nastaviti s mjerama za unapređenje efikasnosti pravosuđa kako bi se sudovima omogućilo da iznesu upliv predmeta i da dalje redukuju broj predmeta koji su u postupku“, poručuju iz EK.
Kako se dodaje, uticaj alternativnog rješavanja sporova ostaje na niskom nivou i izgleda da je čak i u padu.
U dokumentu EK se navodi da je potrebno dalje promovisati korišćenje aleternativnog rješavanja sporova među sudijama, advokatima i stranama u sporu.
Kao posljedica uvođenja sistema javnih izvršitelja, ukazuju iz EK, ukupan broj izvršnih predmeta pred sudovima nastavlja da pada.
Dodaju da Osnovni sud u Podgorici, koji je najviše pogođen zaostatkom predmeta, uspješno sprovodi mjere njihovog redukovanja.
Konstatovano je da Crna Gora mora dodatno da unaprijedi svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine i da primjeni proaktivniji pristup kako bi efikasno istražila, gonila, sudila i kaznila ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima i da prioritizuje takve slučajeve.
„Crna Gora treba da obezbijedi da žrtve ratnih zločina imaju jednak pristup pravdi, da su reparacije u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i da se postupci koji se tiču preostalih potraživanja okončaju u razumnom roku“, kaže se u dokumentu.
Ohrabruje se Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) da detaljnije kontroliše javnih funkcionera putem slučajnog uzorka, uključujući traženje nezakonitih bogaćenja, promjena i kretanja imovine i identifikovanje porijekla imovine.
Kako se navodi u dokumentu EK, potrebno je riješiti identifikovane nedostatke u postojećem pravnom okviru i povećati transparentnost finansijskih sredstava političkih partija, kao i njihovo porijeklo.
Iz EK su ocijenili da je poboljšana i vidljivost i transparentnost veb stranice ASK-a, uključujući vidljivost elektronskog obrasca za prijavu korupcije.
„Agencija se još ne smatra dovoljno nezavisnom i proaktivnom od javnosti, a nastavljaju se tvrdnje da se ona koristi u političke svrhe“, kaže se u dokumentu.
Kako se navodi, postoji zabrinutost zbog povećanog trenda proglašavanja informacija povjerljivim od vlasti, čime ih isključuje iz opsega primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
U dokumentu EK se ističe da je SDT nastavio da pokazuje proaktivan pristup u istraživanju slučajeva visoke korupcije u bliskoj i poboljšanoj saradnji sa Specijalnim policijskim odjeljenjem , ali da je potreban dalji napredak kako bi se efikasno rješio veći broj slučajeva.
Saradnja sa Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) ostaje dobra, a, kako se navodi, nijedna presuda o Crnoj Gori ne podliježe unaprijeđenom postupku nadzora.
“Vlada i dalje pokazuje svoju spremnost da zaključi prijateljska poravnanja u predmetima koji se tiču dužine postupka i predmetima neizvršavanja domaćih odluka“, kaže se u dokumentu.
ESLJP je ove godine izdalo osam presuda u predmetima protiv Crne Gore. U jednom slučaju utvđeno je kršenje proceduralnih obaveza Crne Gore u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, zbog propusta države da blagovremeno i djelotvorno ispita smrt grupe Roma koji su se udavili na crnogorskoj obali 1999.
U preostalim slučajevima, ESLJP je utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku i nedostatak djelotvornog pravnog lijeka u tom pogledu.
Unutrašnja organizacija i način rada Ustavnog suda u pogledu postupanja po ustavnim žalbama, kako se navodi, pozivaju na poboljšanje.
„Još zabrinjavajuća stvar je sve veći broj zakona koji se osporavaju pred Ustavnim sudom, što će negativno uticati na brzu obradu ustavnih žalbi“, kaže se u dokumentu EK.
Ocjenjuje se kontinuirano poboljšanje rada Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u nekoliko aspekata: vidljivosti, terenske aktivnosti, kao i efikasnosti i produktivnosti u pogledu obrade primljenih žalbi i davanja preporuka.
„Sve veći broj slučajeva prijavljenih Zaštitniku potvrđuju porast poverenja javnosti u instituciju. Uloga Zaštitnika postala je još vidljivija u borbi protiv diskriminacije“, kaže se u dokumentu EK.
Kako se navodi, od Vlade i relevantnih institucija se očekuje da pokažu nultu toleranciju prema pretnjama ili napadima na medije, kao i da preduzmu aktivnosti u cilju ispunjenja preporuka ad-hoc komisije.
„Nedostatak profesionalnih i etičkih standarda za medije, kao i efektivnih mehanizama samoregulacije i činjenice da se sankcije za kršenje Etičkog kodeksa ne primjenjuju sistematski od Agencije za elektronske medije, i dalje stvaraju klimu u kojoj se sloboda izražavanja može lako zloupotrijebiti“, kažu iz EK.
Kako se navodi, uprkos pozitivnim događajima u Radio i Televizija Crne Gore (RTCG), potrebno je dodatno poboljšati standarde o uređivačkoj nezavisnosti i profesionalizmu.
„Rukovodstvo RTCG-a i njegovi upravni organi moraju biti zaštićeni od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska“, kaže se u dokumentu.
Što se tiče prava djeteta, još treba da se usvoje izmjene Porodičnog zakona koje se odnose na pravnu definiciju djeteta.
„Institucija Zaštitnika nastavila je sa svojim aktivnostima podizanja svijesti u ovoj oblasti. Ostaju izazovi u koordiniranju politika u vezi sa djecom, jer nijedno ministarstvo nema ukupnu odgovornost“, kaže se u dokumentu EK.
Ocjenjuje se da usklađivanje nacionalnog zakonodavstva o ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom sa međunarodnim standardima, posebno Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, sporo napreduje.
„Ne postoji jasan budžet koji je dodijeljenza implementaciju strateškog i pravnog okvira u ovoj oblasti. Crna Gora i dalje treba da obezbjedi redovnu i održivu finansijsku podršku organizacijama osoba sa invaliditetom“, navode iz EK.
Upozorava se da se povećao broj prijava zbog govora mržnje koje se odnose na LGBTI osobe u tom periodu.
„Situacija generalno ostaje teška na lokalnom nivou, i u samom društvu, gdje prihvatanje seksualne raznolikosti napreduje sporijim tempom“.
B.M.
