U Agenciji za sprječavanje korupcije se, suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, od osnivanja ove institucije, uopšte ne obavlja ocjenjivanje rada zaposlenih, tvrde u Institutu alternativa.
Istraživačica javnih politika u IA Ana Đurnić smatra da se time ugrožavaju prava zaposlenih na način što se direktoru ASK Sretenu Radonjiću ostavlja da samovoljno odlučuje o njihovom napredovanju ili nazadovanju u službi, bez uporišta u objektivnim ocjenama njihovog rada.
“Agencija za sprječavanje korupcije, suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, ni u 2016. ni u 2017. godini nije vršila ocjenjivanje zaposlenih”, kazala je ona.
Ove godine su Institutu alternativa u Agenciji odgovorili na zahtjev za slobodan pristup informacijama da ne posjeduju ocjene o radu zaposlenih, dok su prošle godine pružili detaljnije obrazloženje za nesprovođenje ocjenjivanja.
“Agencija za sprječavanje korupcije je samostalno i nezavisno tijelo koje osniva Skupština Crne Gore. Na zaposlene u Agenciji se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima isključivo u pogledu prava, obaveza i odgovornosti u šta ne spada ocjenjivanje. U skladu sa tim, ne vrši se ocjenjivanje rada zaposlenih u Agenciji za sprječavanje korupcije”, navodi se u prošlogodišnjem rješenju po zahtjevu Instituta alternativa za slobodan pristup informacijama.
Prema riječima Đurnićeve ovo je problematično iz razloga što su zaposleni u Agenciji za sprječavanje korupcije takođe državni službenici i namještenici, čije se plate isplaćuju iz državnog budžeta.
Dodatno, kako je naglasila, Zakon o sprječavanju korupcije eksplicitno propisuje da se na prava, obaveze i odgovornost zaposlenih u Agenciji primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima.
“Dakle, ocjenjivanje državnih službenika i namještenika je osnov za ostvarivanje njihovog prava da napreduju u službi, ili nazaduju ukoliko budu negativno ocijenjeni. Stoga je zaposlenima u Agenciji na ovaj način ugroženo njihovo pravo kretanja u službi po zaslugama, i ostavljeno direktoru Agencije da diskreciono odlučuje o tome, ne na osnovu zasluga u radu, već po njegovom ličnom nahođenju”, rekla je ona.
Kako je pojasnila ovo je naročito problematično ako se ima u vidu da se radi o službenicima institucije u koju su sve oči uprte poslednje dvije godine, a naročito proteklih nekoliko mjeseci.
“Više puta je iskazana sumnja domaće i međunarodne javnosti u efikasan rad ove institucije, a samim tim i u njeno rukovodstvo i zaposlene. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ocjenjivanje zaposlenih se vrši jednom godišnje, a najkasnije do 31. januara tekuće za prethodnu godinu. Ocjenu rada državnog službenika, odnosno namještenika rješenjem daje starješina državnog organa, na predlog neposrednog rukovodioca. Kriterijumi za ocjenjivanje rada državnog službenika, odnosno namještenika su postignuti rezultati rada, samostalnost i kreativnost u vršenju poslova, kvalitet ostvarene saradnje sa strankama i saradnicima na poslu, kvalitet organizacije rada u vršenju poslova, druge sposobnosti, vještine i kvalitet u vršenju poslova”, zaključila je ona.
