Analiza monotoringa Instituta za medije Crne Gore pokazala je da portal CdM, kao jedan od tri etablirana onlajn medija, nije kreirao niti objavljivao uvredljivi, zapaljivi govor niti elemente govora mržnje.
“U Crnoj Gori je sve više slučajeva koji generišu/sadrže uvrede na nacionalnoj, vjerskoj, polnoj i seksualnoj osnovi ili za koje se sumnja da sadrže elemente govora mržnje”, pokazao je monitoring Instituta za medije Crne Gore (IMCG). Izvor ovakvog govora, kažu, su različiti politički i društveni akteri, a u nekoliko slučajeva i sami mediji.
IMCG je od januara do jula 2023. zabilježio ukupno 13 spornih slučajeva, dok je tokom cijele 2022. analizirano ukupno 12 slučajeva.
“Slijedeći kriterijum relevantnosti i čitanosti analizirale smo sadržaj objavljen u četiri onlajn medija: tri etablirana: Vijesti online, CdM i portal Javnog servisa Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i portal IN4S, koji nije evidentiran u registru medija Ministarstva kulture i medija, a u prethodnim istraživanjima prepoznat je kao medij koji širi dezinformacije i propagandu”, naveli su iz IMCG.
Za svaki odabrani slučaj o kojem su mediji izvještavali, IMCG je analizirao urednički sadržaj, te prateće komentare čitalaca.
“Pratili smo i objave analiziranih medija na njihovim nalozima na Fejsbuku, jer su u prethodnom istraživanju društvene mreže prepoznate kao kanali za širenje govora mržnje, dezinformacija i propagande”, naveli su iz Instituta.
Tri etablirana onlajn medija koja su ovim monitoringom analizirali nijesu kreirali niti objavljivali “uvredljivi, zapaljivi govor niti elemente govora mržnje”.
“S druge strane, na portalu IN4S objavljen je tekst zbog kojeg je tužilaštvo formiralo predmet da bi utvrdilo je li ovom objavom autor počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje”, kazali su iz IMCG.
Navodi se da iako etablirani mediji u uredničkim sadržajima nijesu izvor govora mržnje i spornog govora, “oni i dalje selektivno pristupaju tom pitanju”, pa u izvještajima, kažu, “različito vrednuju pojavu spornog govora u javnom prostoru”.
“Nedostaju neselektivna, kritička osuda uredništva u odnosu na sporni govor i tekstovi kojima bi se ukazalo na štetne posljedice takvog govora po društvo. I tokom ovog monitoringa zabilježene su osude na račun žena koje se bave javnim poslom, diskriminatorni stavovi i uvrede. Uz to, bilo je i primjera širenja uvreda zbog fizičkog izgleda društvenih aktera. U takvim slučajevima mediji dovoljno ne ukazuju na problem, ne pristupaju mu fenomenološki i ne ukazuju direktno na štetne posljedice takvog govora po društvo”, pojasnili su iz IMCG.
Ukoliko izbjegavaju izvještavanje o spornom govoru ili ako čitaocima ne daju dodatno objašnjenje i činjenice važne za razumijevanje, prema mišljenju IMCG, “mediji rizikuju da se svrstaju na stranu onih koji neprihvatljivi sadržaj objavljuju i da budu kanal kojim će se takvi sadržaji dalje širiti”.
“U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje u komentarima primjetan sporni govor. Posebno su problematični komentari usmjereni na žene koje se bave javnim poslom, LGBTQ osobe i pripadnike manjinskih naroda”, dodaju.
U komentarima čitalaca, kako ističu, prisutno je relativizovanje problematičnih izjava, kao i istorijski revizionizam.
“Osim portala RTCG koji na Fejsbuku objavljuje oprezno birani sadržaj, nalozi ostalih analiziranih medija obiluju teškim uvredama, psovkama i spornim govorom. Mediji bi trebali razmotriti preuzimanje odgovornosti za sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama te pažljivije filtrirati komentare korisnika”, upozorili su iz IMCG.
Tim pristupom, smatraju oni, pokazali bi da su odgovorni i odlučni u sprečavanju širenja uvredljivog govora i govora mržnje u javnoj komunikaciji.
“U suprotnom rizikuju gubitak kredibiliteta i sankcije”, poručuju iz IMCG.
Analiza je dio projekta „Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“ koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji s partnerima, Institutom za medije Crne Gore i UL info, radi podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog govora, govora mržnje i dezinformacija, te proaktivnog pristupa u prevenciji u suzbijanju takvih oblika nedozvoljene i nezakonite komunikacije. Projekat je finansiran od strane Evropske unije i kofinansiran Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Analiza je dostupna na linku.
