Izborno zakonodavstvo treba razmotriti sa šireg aspekta, posebno u segmentu prava osoba s invaliditetom, dok se među ključnim zahtjevima mogu izdvojiti oni koji se odnose na definisanje obavezne pristupačnosti biračkih mjesta, biračkog procesa i materijala, kao i brisanje odredbi o poslovnoj sposobnosti kao uslovu za ostvarivanje biračkog prava, posebno imajući u vidu da je ona ograničavajuća u odnosu na garancije koje propisuje Ustav Crne Gore, a suprotna međunarodnim standardima.
To je ključna poruka okruglog stola o Učešću osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu organizovanom kroz projekat Dostojanstveno omogućeno glasanje, koji UMHCG sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Britanska ambasadorka Alison Kemp je podsjetila da se govorio preduslovu demokratskog učešća u procesu donošenja odluka, čime se, kako je navela, trude da naprave još jedan korak u borbi protiv diskriminacije u nama i oko nas.
“Često zaboravljamo jednostavnu činjenicu da sprovođenje ovih mjera koristi društvu kao cjelini. Puna društvena integracija osoba s invaliditetom obogaćuje sve aspekte našeg života”, rekla je Kemp.
Ambasadorka je istakla da je pristupačnost biračkih mjesta, biračkog procesa i biračkog materijala samo jedan aspekt transformacije društva kojoj težimo, te je u tom pogledu bitno da izgradimo svoje stavove, a „ne da samo prilagodimo visinu glasačke kabine i kutije“.
Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković podsjetio je na početke izbornog procesa koji obuhvataju realizaciju prava na upis u birački spisak i u matične registre u kojima se vode evidencije o biračima, uključujući moguća ograničenja. Kako je naveo, bez ovoga se to pravo ne može ostvariti, odnosno iskoristiti, jer samo osobe koje su upisane u birački spisak ostvaruju aktivno pravo, a lica upisana u matične registre (državljanstva) pasivno biračko pravo. Zbog toga je izuzetno važno da sistem registracije birača i sistem matičnih registara budu tako koncipirani da obuhvate sve osobe s invaliditetom sposobne da biraju i da budu birane.
“Kod osoba sa senzornim invaliditetom uglavnom se postavlja pitanje prilagođenosti modela političke participacije njihovom načinu komunikacije (upotreba Brajevog pisma, korišćenje znakovnog jezika i slično). Kada se to tiče fizičkog invaliditeta – glavnu prepreku političkoj participaciji i učešću u javnom životu čini pristupačnost, odnosno arhitektonske barijere. Konačno, kada su u pitanju osobe s intelektualnim i osobama s mentalnim invaliditetom, ključni problem čini opšta zabranjujuća klauzula za lica lišena poslovne sposobnosti kakva je situacija sada u našem izbornom zakonodavstvu”, naveo je Bjeković.
Članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Marta Šćepanović naglasila je važnost učešća svih političkih subjekata, nevladinog sektora i predstavnika svih društvenih aktera u ovom procesu kako bi se obezbijedila veća transparetnost, ojačalo povjerenje između svih subjekata i povjerenje u izborni proces.
“Bez obzira na enormnu izlaznost na izborima koja ukazuje da postoji povjerenje građana u izborni proces, smatram da u svakom izbornom sistemu, pa i u našem, postoji prostor za dalje usklađivanje shodno preporukama OEBS-a, po kojima je Crna Gora uvijek odgovorno postupala”, istakla je Šćepanović.
Kada je riječ o pitanju koje se odnosi na pravo glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti, saopštila je da očekuju angažovanje eksperta u ovoj oblasti koji bi pružio pomoć Odboru.
“Odbor je već zatražio informaciju Državne izborne komisije o pristupačnosti izbornih mjesta, na osnovu kojih će se dalje definisati Akcioni plan koji treba da bude realan, jer je jasno da se u ruralnim mjestima ne može odmah obezbijediti pristupačnost, ali do 2020. godine kad se očekuju izbori trebalo bi prilagoditi biračka mjesta makar u urbanim sredinama“, navela je Šćepanović.
Generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović saopštila je da Ministarstvo pristupa sa stanovišta poštovanja ljudskih prava i sloboda i nadležno je za praćenje primjene međunarodnih standarda za zaštititu OSI i preduzimanje mjera za njihovu implementaciju u pravni sistem Crne Gore, kao i za praćenje i primjenu Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti.
U izradi lokalnih akcionih planova sarađuju sa lokalnim samoupravama i sa nevladinim organizacijama kao neozaobilaznim partnerom u rješavanju problema tih lica. Ona je posebno istakla da se bave podizanjem svijesti i smanjenjem stereotipa prema osobama s invaliditetom.
Predsjednik Skupštine UMHCG Milenko Vojičić je rekao da dugi niz godina u Crnoj Gori ostvaruje svoje biračko pravo, odnosno pravo da bira, ali nikada to pravo, kako je rekao, nije ostvario potpuno samostalno i dostojanstveno.
“Samim tim, nijesam siguran ni da li ga ostvarujem tajno. I poznajem mnoge osobe s invaliditetom kojima nije omogućeno, kao ni meni, da ovo pravo ostvaruju tajno, samostalno i slobodno. Međutim, ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da poznajem i mnoge druge osobe s invaliditetom kojima je ostvarivanje ovog prava onemogućeno zakonom”, istakao je Vojičić.
Podsjetio je da je većina biračkih mjesta u Crnoj Gori nepristupačna osobama s invaliditetom, iako se izbori odvijaju najčešće u javnim objektima, koji bi po zakonskim normama i standardima morali biti pristupačni već duži niz godina.
“Postojeća izborna zakonska rješenja ne sadrže odredbu o pristupačnosti biračkih mjesta (…) da su opštinske izborne komisije „prilikom izbora biračkih mjesta dužne da vode računa da olakšaju pristup licima sa invaliditetom“ potvrđujući da su njome povrijeđeni ustavni principi vladavine prava i jedinstva pravnog poretka, a polazeći upravo i od međunarodno priznatih pravnih dokumenata, te da su osobe s invaliditetom ovakvom odredbom bile i neposredno diskriminisane”, naveo je Vojičić.
To pitanje, kako je naveo, mora biti predmet Zakona, a ne podzakonskih akata, odnosno pravila koje priprema Državna izborna komisija. Uz to, kako je istakao, važeće zakonsko rješenje potpuno diskriminiše ne samo osobe s fizičkim invaliditetom, već i osobe s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, odnosno sve osobe kojima je djelimično ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost, uskraćujući im pravo da biraju i budu birani.
Aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom Marina Vujačić predstavila je analizu usaglašenosti zakona s preporukama ODIHR-a i Komiteta za prava osoba s invaliditetom, uz napomenu da je njome obuhvaćen set izbornih zakona, odnosno da je osim Zakona o izboru odbornika i poslanika predmet pažnje bio i Zakon o ličnoj karti, Zakon o biračkom spisku, Zakon o političkim partijama, Zakon o finansiranju politikih partija i drugi.
U diskusiji su učestvovali poslanici Suad Numanović, Ervin Ibrahimović, Boris Mugoša i Anka Vukičević, te drugi predstavnici političkih partija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada i socijalnog staranja, organizacija osoba s invaliditetom i drugi.
