Proglašenje, a zatim i efikasno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima, srž je očuvanja biodiverziteta pa samim tim i ekosistemskih usluga. Snabdevanje hranom, čistom vodom, zaštita od erozije, poplava, ublažavanje i prilagođavanje na klimatske promjene, samo su neke od usluga koje dobijamo od prirode. Nažalost, uprkos njenom nemjerljivom i esencijalnom značaju, zaštita prirode u Crnoj Gori i dalje ostaje marginalizovana, poručili su iz Koalicije 27.
“Problemi su brojni i prisutni u svim aspektima ove oblasti. U poslednjem Izvještaju Evropske unije navedeno je da je ostvaren određeni napredak garantovanjem međunarodne zaštite za Ulcinjsku solanu, pripremom akcionog plana za poglavlje 27, kao i daljim usklađivanjem zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, u skladu sa nacionalnom
strategijom”, navode oni.
Pitanje je, kako dodaju, šta se krije iza „određenog napretka“ i koliko nas zapravo još posla čeka.
“Naime, kada je riječ konkretno o Ulcinjskoj solani, formalno je zaštićena u junu 2019.godine kao Park prirode. Ali od tog dana do danas nijedna konkretna mjera zaštite koja bi rezultirala poboljšanju ekološkog stanja na solani, nije sprovedena. Napravljen je Nacrt petogodinjeg plana upravljanja koji još uvijek nije usvojen. Dodatno, upravljačko tijelo nije formirano već je upravljanje područjem u narednih godinu dana ponovo povjereno preduzeću Nacionalani parkovi”, ističu iz Koalicije 27.
Kako dodaju, nakon 15 godina duge kampanje za očuvanje Ulcinjske solane, Evropska Unija i nadležne instiucije na nacionalnom nivou objavljuju da je rešavanje pitanja vlasništva solane jedno od ključnih u cilju njene buduće zaštite.
“Spori, dugotrajni administrativni procesi u kombinaciji sa nedostatkom profesionalnih kapaciteta dovode do toga da brojna zaštićena područja u Crnoj Gori, to i ostaju samo na papiru. Sa druge strane, godinama budu izložena negativnim uticajima i bez kontrole postepeno gube svoj smisao koji bi trebalo da imaju kao područja od značaja”, dodaju iz ove NVO.
Iz Koalicije 27 napominju da iako smo prošle godine dobili još jedno zaštićeno područje, Park prirode Zeta, još uvijek smo daleko od zacrtanog cilju od 20 odsto površine pod režimom zaštite.
“Opet, i u ovom slučaju prošlo je skoro godinu dana od proglašenja a konkretnih poteza u smislu formiranja upravljčkog tijela i plana upravljanja još uvijek nema. Podsjetimo i da smo jedina zemlja Mediterana koja još uvijek nema zaštićeno područje u moru. Bez adekvatnih mjera, doslijednog sprovođenja zakona, ispunjavanja ciljeva definisanih upravljačkim dokumentima, kontrole i monitoringa stanja ekosistema, kao i adekvatnog precesuiranja onih koji čine nedjela prema prirodi, naša zaštićena područja će ostati zaštićena samo formalno- pravno”, navode oni.
Na portalu prirodainfo.me date su analize i izvještaji o nacionalno zaštićenim područjima, gdje se može videti da od ukupno 73 zaštićena područja, čak za 51 nije urađena studija zaštite, a 29 područja nema imenovanog upravljača.
“Osim zaštićeninh područja na nacionalnim nivou, stručan odnos prema očuvanju i održivom korišćenju biodiverziteta izostaje i kada su u pitanju područja od međunarodnog značaja. Pa tako status potencjalnih Natura 2000, Emerald, Ramsar, IPA, IBA, UNESCO područja, više nije prepreka za planiranje i realizaciju projekata koji imaju nemjerljivi negativan uticaj na prirodno bogatstvo”, objašnjavaju iz Koalicije 27.
Uz to, kako dodaju, izostaju kvalitene procjene uticaja na životnu sredinu na osnovu kojih bi mogla da se uradi detaljna analiza segmenata ekosistema i živone sredine u cjelosti.
“Članstvo Crne Gore u EU, između ostalog, znači usaglašavanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije, a neka od glavnih pitanja Horizontalnog zakonodavstva su procjene uticaja projekata na životnu sredinu, pristup javnosti informacijama u oblasti životne sredine i učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine. Sva navedena pitanja u Crnoj Gori su do te mjere obesmišljena da danas možemo da čitamo nestručne procjene, a kao mehanizam učešća u procesu donošenja odluka najčešće koristimo proteste, blokade puteva i slično. Kako je i navedeno u samom Izvještaju, određeni napredak se ogleda u transponovanju pojedenih zakona i direktiva. Konkrentan napredak ćemo verovatno moći da vidimo tek kada se počne sa njihovom efikasnom primjenom”, naglašavaju iz Koalicije 27.
