“Dakle, samo za sedam lica, shodno dostavljenim podacima i prikupljenim dokazima, utvrđeno je da su lica bez državljanstva i da su ta lica podnijela zahtjeve za dobijanje putne isprave za lica bez državljanstva, od čega je za tri lica izdata putna isprava za lica bez državljanstva sa rokom važenja od godinu dana, dok je za četiri lica postupak po njihovim zahtjevima u toku”, ističu u MUP-u.
Podsjećaju da je pojam apatrida – lica koje se ne smatraju državljaninom niti jedne države definisan i u Zakonu o strancima koji propisuje da je lice bez državljanstva stranac koga nijedna država u skladu sa svojim zakonodavstvom ne smatra svojim državljaninom.
“Apatridija može nastati iz različitih razloga, između ostalog, zbog neupisivanja novorođenih, oduzimanja državljanstva (kada država opozove državljanstvo nekog pojedinca) i odricanja državljanstva (kada pojedinac odbija zaštitu države)”, podsjećaju u MUP-u.
S tim u vezi, objašnjavaju, treba napraviti jasnu razliku između apatrida i raseljenih koji su u našu zemlju mahom došli iz država bivše SFRJ, odnosno interno raseljenih lica sa Kosova, koja su se, kako je pokazala analiza, u velikom broju prijavila na javni poziv koji je bio upućen apatridima, popunjavajući upitnik koji su MUP i UNHCR za tu svrhu pripremili.
“Da li zbog nerazumijevanja pojma apatrid ili nekih drugih okolnosti, tek, kako je analiza pokazala, od 486 prijavljenih lica, 240 lica imalo je regulisan status kao interno raseljenih lica sa Kosova, sedam lica imalo dokaz da su državljani druge države, pet lica u su vrijeme javnog poziva imala status raseljenog lica sa prostora bivše SFRJ, njih 13 imalo je prijavljeno prebivalište, a sedam lica odobren privremeni boravak u našoj zemlji. Odziv je pokazao i da 221 lice nije imalo nikakav prijavljen boravak u Crnoj Gori, što su po zakonu bili u obavezi da to učine do 31. decembra prošle godine, kada je, nakon što je nekoliko puta produžavan, istekao i posljednji rok za predaju zahtjeva za regulisanje njihovog boravka”, pojašnjavaju u MUP-u.
Kako su dodali, preliminarnom analizom podataka koje su lica dali tokom javnog poziva se moglo zaključiti da 472 lica ima zakonske mogućnosti da zatraži državljanstvo neke države, odmah nakon upisa u matični registar rođenih ili kroz program besplatne pravne pomoći za ona lica koja su već upisana u matični registar rođenih i istima je data preporuka da ostvare vezu sa svojom matičnom državom i pribave dokumenta kako bi u Crnoj Gori regulisali svoj status.
“Mišljenja smo da ova lica nijesu apatridi, već lica koja nijesu iskoristila pravo da se po državljanstvu svojih roditelja upišu i steknu državljanstvo države po porijeklu roditelja”, kazali su u MUP-u.
U skladu sa obavezama Crne Gore, kao potpisnice vodećih međunarodnih i regionalnih dokumenata iz oblasti apatridije, Ministarstvo unutrašnjih poslova i UNHCR će, poručuju, nastaviti saradnju i u svakom konkretnom slučaju pružiti pomoć kako bi se u što kraćem roku sprovele sve neophodne procedure i stvorili uslovi za donošenje odluke po pojedinačnim zahtjevima.
“Neke od aktivnosti koje MUP u kontinuitetu preduzima su registracija novorođene djece, a time i dokazivanje porijekla po roditeljima i mjestu rođenja, što su ključni elementi dokaza potrebnih za utvrđivanje državljanstva, te omogućavanje djeci bez roditelja da dobiju državljanstvo, kao i sprječavanje diskriminacije na osnovu rase, vjere, roda ili invaliditeta”, zaključuju u ovom vladinom rsoru
