Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori nagrađena je zlatnim pečatom za izvanredna postignuća ostvarena u oblasti rodne ravnopravnosti.
Kako je saopšteno iz Kancelarije, to prestižno međunarodno priznanje UNDP dodjeljuje na globalnom nivou za izuzetne rezultate u unaprjeđenju rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u politici, ekonomiji, porodičnom i društvenom životu, kao i za sprovođenje politika ravnopravnosti na svim nivoima rada unutar organizacije.
Na svečanoj ceremoniji, koja je održana u Njujorku, nagradu je stalnoj predstavnici UNDP Fioni Mekluni uručio zamjenik regionalne direktorke UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, Rastislav Vrbenski.
„Zadovoljstvo mi je što zlatni pečat za rodnu ravnopravnost uručujem Kancelariji UNDP u Crnoj Gori, gdje sam i sam radio. Zahvaljujući naporima UNDP, Crna Gora je u Izborni zakon uvela kvotu od minimum 30 odsto zastupljenosti žena, što je rezultiralo povećanjem broja žena u parlamentu“, naveo je Vrbenski.
Kako je kazao, Crna Gora je, uz podršku UNDP, razvila i usvojila zakonodavni okvir za zaštitu od nasilja u porodici i kontinuirano radi na unaprjeđenju ženskog preduzetništva.
„Menadžment i osoblje ove Kancelarije su prepoznati i cijenjeni zbog svoje posvećenosti rodnoj ravnopravnosti, kako na radnom mjestu, tako i u zemlji“, saopštio je Vrbenski.
On je ocijenio da UNDP, kao organizacija na globalnom nivou, može puno toga da nauči od Mekluni i njenog izvanrednog tima.
Vrbenski je istakao doprinos ekspertkinje za rodnu ravnopravnost Kaće Đuričković i zamjenika stalne predstavnice UNDP u Crnoj Gori, Miodraga Dragišića, koji su, kako je naveo, posebno zaslužni za te sjajne rezultate.
Mekluni je rekla da je, nakon dolaska u Crnu Goru, jedna od prvih stvari na kojima je počela da radi bio proces sertifikacije za rodnu ravnopravnost.
Željela je, kako je kazala, da sazna više o mentalitetu i kulturološkim obrascima kada je riječ o učešću žena u politici i ekonomiji, ali i o problematici nasilja u porodici, kako bi imala bolji uvid u stepen ravnopravnosti među muškarcima i ženama u Crnoj Gori.
„Drago mi je što UNDP u Crnoj Gori radi upravo na ovim poljima mijenjanja ustaljenih obrazaca koji su često diskriminatorni i podstiču nejednakost“, saopštila je Mekluni.
Prema njenim riječima, kroz programe za rodnu ravnopravnost koje sprovode u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, a koje finansira Evropska unija (EU), UNDP u Crnoj Gori postigao je konkretne rezultate u vidu novih zakona i strategija, uvođenja multidisciplinarnog odgovora na nasilje u porodici, uspostavljanja povoljnih kreditnih linija za žene preduzetnice i povećanja broja žena u politici.
„Pored naših programskih aktivnosti, imamo niz mehanizama unutar same organizacije – na primjer godišnji planovi rada zaposlenih i ocjene njihovih radnih učinaka takođe uključuju konkretne ciljeve za rodnu ravnopravnost, imamo redovne obuke kako bismo konstantno unapređivali naše znanje koje dalje prenosimo na druge, a i pozitivne prakse za uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života“, navela je Mekluni.
Kako je saopšteno, pečat za rodnu ravnopravnost podrazumijeva proces sertifikacije u kom se ocjenjuju učinci kancelarija UNDP širom svijeta.
U odnosu na ispunjenje ciljeva, dodjeljuje se bronzani, srebrni ili zlatni pečat.
„Tokom ovog procesa, koji je kompleksan i koji je trajao skoro dvije godine, Kancelarija UNDP u Crnoj Gori dobila je najbolje ocjene u skladu sa 44 kriterijuma i time stekla najviše priznanje – zlatni pečat“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, izvještaj nezavisnog timastručnjaka koji je tokom posjete Crnoj Gori sproveo evaluaciju, pokazao je da je UNDP u Crnoj Gori dao mjerljiv doprinos postizanju nacionalnih ciljeva rodne ravnopravnosti.
Kancelarija, kako se navodi u izvještaju, ima reputaciju jednog od najuticajnijih aktera u ovoj oblasti i kredibilitet među partnerima na svim nivoima društva – počevši od Vlade, preko društvenih aktera, do drugih razvojnih agencija.
Snaga tih partnerstava doprinijela je, dodaje se, postizanju konkretnih rezultata.
„UNDP je odigrao ključnu ulogu u uspostavljanju pravnog i institucionalnog okvira za rodnu ravnopravnost i ženska prava u Crnoj Gori. To se pokazalo tokom pripreme Zakona o rodnoj ravnopravnosti, Nacionalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Izbornog zakona“, navodi se u izvještaju.
Međutim, kako je saopšteno iz UNDP u Crnoj Gori, Crna Gora treba da učini još mnogo toga da bi ravnopravnost zaista zaživjela u svakodnevnom životu.
„Iako sada imamo 24 odsto žena u parlamentu, što je napredak u odnosu prethodni saziv, i dalje smo ispod minimuma od 30 odsto“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da u crnogorskoj Vladi, od ukupno 19 ministara, samo četiri su žene.
Na lokalnom nivou, od ukupno 23 predsjednika opština, samo dvije su žene.
„I dalje imamo samo devet žena u biznisu, što je ogroman neiskorišten ekonomski potencijal. Žene i dalje zarađuju 14 odsto manje od muškaraca,iako u prosjeku dnevno rade skoro četiri sata više, uključujući kućne poslove i brigu o porodici“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, kad je u pitanju vlasništvo nad nekretninama, samo osam odsto su vlasnice zemljišta, a 14 odsto kuća je u vlasništvu žena.
Dodaje se da je jedna od pet žena u Crnoj Gori bila izložena nekom obliku nasilja.
„Sve ovo iziskuje dodatne napore cjelokupnog društva, kako bi se prevazišle razlike i stvorili uslovi za ravnopravnost u svim sferama života. Zato će UNDP, zajedno sa partnerima, nastaviti da predano radi na postizanju rodne ravnopravnosti i pruža podršku Crnoj Gori u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja“, kaže se u saopštenju.
UNDP je zahvalio svim partnerima u Crnoj Gori na zajedničkom i predanom radu u toj oblasti.
„Postignuti rezultat je rezultat svih nas. Da nema otvorenog partnerstva sa svim društvenim akterima, rezultat ne bi bio moguć. Pored Vlade i resornih ministarstava, posebno značajnu ulogu u radu na problematici rodne ravnopravnosti imaju i predstavnici Delegacije EU u Crnoj Gori, parlamentarne političke partije i Skupština, kao i nevladine organizacije i akademska zajednica“, kaže se u saopštenju.
