Press konferencija novog saziva Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore za mandat 2020-2022 održana je danas u Plavoj sali zgrade Rektorata UCG-a.
Predstavnici SPUCG su, kako su kazali, dobili neophodan medijski prostor preko kojeg su upoznali javnost sa tekućim pitanjima i izazovima sa kojima se susrijeće novi saziv SPUCG, ali i sa planom i programom rada koji će sprovoditi u ovom mandatnom periodu.
Saopštenje sa konfereencije prenosimo integralno:
Aktuelna pitanja od značaja za studentski parlament
– Odobravanje uslovnog upisa specijalističkih studija sa položenih 165 ECTS kredita na osnovnim studijama
– Odobravanje prava na smještaj u domovima studentima dvogodišnjih master studija
Prioriteti u radu
– Unaprjeđenje kvaliteta nastave na Univerzitetu Crne Gore;
– Suštinska primjena zakonske obaveze o procentu stručne prakse na fakultetima:
– Poboljšanje infrastrukture (rekonstrukcija zgrade tehničkih fakulteta u Podgorici, ulaganja u studentske domove u Kotoru i na Cetinju, renoviranje ucionica na Filološkom i Filozofskom fakulutetu);
– Rangiranje ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori i regionu;
– Zalaganje za ponovno uvođenje prijemnog upisa prilikom upisa na fakultet;
– Podrška razvoju start up biznisa i definisanje modela saradnje od strane institucija – IRF, Privredna komora, fondovi Evropske unije;
– Saradnja sa institucijama i lokalnim samoupravama.
Ključni projekti
– Sajam sezonskog zapošljavanja u turizmu “Summer job“;
-Okrugli stolovi i tribine na teme od prioritetnog značaja za studente;
– Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore – partner projekta koji realizuje Karijerni centar UCG;
– Obilježavanje značajnih datuma za studentsku populaciju – Dan studenata, Međunarodni dan studenata itd.
– Razvoj sporta i kulture kao značajnog segmenta vannastavnih aktivnosti.
Studentski parlament Univerziteta Crne Gore će nastaviti da radi na ostvarivanju prava i interesa studenata UCG-a kao i na vrednovanju znanja i diploma naših studenata.
Upis na specijalističke studije sa položenih 165 ECTS kredita
Treba imati u vidu da je riječ o pretposlednjoj i poslednoj generaciji studenata kojima će biti omogućen upis na specijalističe studije prema modelu (3+1), sagledavajući situaciju u kojoj se studenti koji su započeli po starom modelu studija trenutno nalaze sa ograničenim rokom završetka studija, smatramo da je ovaj zahtjev opravdan.
Ovakvo rješenje postojalo je i ranije na Univerzitetu Crne Gore, do donosenja Zakona 2016. godine, dok se i sada primjenjuje na nekim univerzitetima u državi (Univerzitet Donja Gorica, Mediteran). Sa ovog stanovišta smatramo da se naši studenti dovode u nepovoljan položaj, da ne kazemo da su diskriminisani. Prošle godine se sa našeg univerziteta ispisalo između 300-500 studenata koji su se prepisali na druge univerzitete u Crnoj Gori jer su tamo na njima mogli da polažu i zaostale ispite sa osnovnih, kao i ispite sa specijalističkih studija, nama se ni tada nije
izašlo u susret.
Mislimo da Zakon o visokom obrazovanju treba da važi za sve studente i na svim univerzitetima jednako pa zbog toga smatramo da je ovo još jedan od razloga da se ovome zahtjevu izađe u susret.
Važno je napomenuti da je ovakvo rješenje u prethodnom periodu otežalo studiranje i produžilo godine studija zbog jednog ili dva nepoložena predmeta. Zbog takvog položaja u kome su se našli mnogi studenti, primjetan je bio negativan trend motivacije za nastavak studija, kao i spriječenost u pogledu daljeg usavršavanja (zaposlenje, apliciranja za razmjenu). Stava smo da jedan ne položen, pa čak i dva predmeta u toku studija mogu da zadese i najbolje studente sa visokim prosjekom zbog raznih okolnosti.
Mi ne želimo da se nikom ukida pravo koje je imao, već zelimo da mi uživamo ista prava na uslovni upis specijalistickih.Želimo da istaknemo da naš zahtjev nema za cilj da pravo koje su imali studenti na privatnim Univerzitetima ove godine im bude uskraćeno, već da isto to pravo ove godine imaju i naši studenti.
Uvažavajući zakonske norme i ograničenja koja postoje da bi naš predlog bio usvojen, u obavezi smo da studente, ali i javnost upoznamo sa stavom da je trenutna nemogućnost rješavanja, ne samo ovog, već i brojnih drugih problema u visokom obrazovanju, posljedica pasivnog odnosa Ministarstva prosvjete.
Naime, od januara prošle godine i dopisa u kojem smo resorno ministarstvo upoznali sa brojnim problemima i dali brojne sugestije kako bi se unaprijedilo stanje, od onih koji su odgovorni za oblast visokog obrazovanja, čuli smo gotovo ništa, a na djelu vidjeli još manje.
Mjesta u studentsom domu za studente dvogodišnjih master studija
Uzimajući u obzir kako je Ministarstvo prosvjete regulisalo uslove i raspisalo Konkurs za prijem studenata u domove učenika i studenata u Crnoj Gori za školsku 2020/2021. godinu, smatramo da se studenti dvogodišnjih master studija koji se upisuju prvi put ove godine, nalaze u nepovoljnom položaju u odnosu na ostale studente drugih nivoa studija.
Studentima dvogodišnjih master studija prema uslovima konkursa preostaju samo nepopunjena mjesta nakon raspodjele mjesta studentima osnovnih i specijalističkih studija. Usljed situacije sa epidemijom virusa (Covid 19) studenti nisu u mogućnosti da obezbijede smještaj, jer ekonomska situacija nije zadovoljavajuća i smanjena su primanja njihovih roditelja. Studenti koji su se finansirali sezonskim radom nisu bili u prilici da zaposlenje nađu tokom ljeta zbog loše turističke sezone.
Takođe ove godine upravo zbog Covida 19, za pokriće troškova dosadašnji studentski kredit nije dovoljan, jer isti ne može pokriti osnovne troškove. Studenti koji su bili korisnici programa „work and travel“ ove godine nisu bili u mogućnosti da rade na istom i tako steknu dio zarade koja im je neophodna.
Generalno sagledavajući opšte stanje u državi, smatramo da je ovakva odluka nepovoljna za veliki broj studenata dvogodišnjih master studija, jer bez obzira na omogućeno besplatno obrazovanje treba da imaju ista prava kao studenti specijalističkih studija.
Na insistiranje SPUCG, naš zahtjev je odobren. Ove godine, po prvi put, određeni broj mjesta u studentskim domovima biće namijenjen za studente master studija.
Kvalitet nastave
Kvalitet nastave na UCG smatramo izuzezno značajnim, ako ne i najznačajnijim, segmentom visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Svjedoci smo nedosljedne primjene Bolonjske deklaracije i nekih od principa koji se primjenjuju u razvijenim državama kada je u pitanju visoko obrazovanje – rad u malim grupama, kontinuirana stručna praksa u pravom smislu te riječi, priprema studenta za izlazak na tržište i praćenje savremenih trendova u visokom obrazovanju mora da bude cilj svake univerzitetske jedinice.
Trenutno postoji velika opterećenost profesora, pa se dešava da na jednog člana akademske zajednice imamo i po više stotina studenata. Gotovo i da nema fakulteta koji pohađa veliki broj studenata a na kojima se poštuje princip Bolonjske deklaracije da se obezbijedi rad sa malim grupama studenata
Stava smo da predavanja i vježbe u takvim situacijama ne mogu biti na zadovoljavajućem nivou. Nedostaje i saradnika u nastavi koji su možda i ključni za prirpremu ispitne materije. Neophodno je ažuriranje literature kako bi odgovarala novim dostignućima, saznanjima ali i pravnim okvirom iz oblasti koje se istražuju na fakultetskim jedinicama.
Predlozi da se ovo pitanje riješi i kvalitet nastave podigne na viši nivo: angažovanje dodatnog akademskog osoblja, bolja literatura, praćenje savremenih metoda u sticanju novih znanja i vještina.
Digitalizacija nastave – ne možemo u 21. vijeku i dalje da se oslanjamo na pisanje i prepisivanje lekcije sa table. Digitalizacija bi omogućila profesoru više vremena za objašnjavanje (koje je gubio na pisanje po tabli). Takođe, u cilju zaštite studenata koji pripadaju rizičnoj grupi kada je u pitanju pandemija virusa COVID-19, svako predavanje trebalo bi da bude dostupno studentima na digitalnim platformama (sajt, mail i sl.)
Praksa
Nedosljedna i samo formalna primjena zakonski obavezne stručne prakse na nekim fakultetima jeste suštinski problem studentske sadašnjosti koji će ostaviti velike posljedice u budućnosti.
SPUCG prepoznaje kao veliki problem činjenicu da se nedovoljno prati primjena zakonom obavezne stručne prakse koja je definisana u procentu 25% kao obavezni dio studijskog programa. Ta praksa mora da bude suštinska, a ne samo formalna. Studenti kroz tu praktičnu nastavu treba da steknu praktična znanja i konkretne vještine, npr. pravnici treba da se u praksi upoznaju sa radom sudija, tužilaca i advokata, da ovladaju u pravom smislu tom
materijom.
Praktična nastava ne može da se svodi samo na razgovor sa ljudima iz struke, niti može da bude adekvatno primjenjena u zakonski definisanom procentu na nekim fakultetima, jer je to tehnički nemoguće.
Dosljedna primjena stručne prakse, njena realizacija u suštinskom, a ne formalnom smislu, povećanje kvaliteta studija u novom reformisanom modelu i veća mobilnost studenata – ciljevi su reformisanog modela studija, što ćemo dosljedno pratiti u narednom dvogodišnjem mandatu.
Bečelor diploma – u kontekstu zakonskog okvira i usklađivanja zakona sa novim modelom studija, i Bečelor diploma treba da dobije na značaju i da bude vrednovana na tržištu rada, a ne kao što je to sada slučaj gdje je minimalan procenat onih kojih rade sa tom diplomom i minimalan procenat institucija i poslodavaca koji imaju sistematizovana radna mejsta za ljude sa tom diplomom. Zato su sada i studenti dvogodišnjih master studija primorani da ih upisu, da bi ima i neku poslovnu perspektivu.
Infrastruktura
Napravljeni značajni pomaci u proteklom periodu, značajna su ulaganja u infrastrukturu u svim univerzitetskim gradovima, ali su i dalje brojni izazovi u pogledu infrastrukture u narednom periodu, a ključni su:
-Tehnički fakulteti – od otvaranja zgrade u kojoj je smješteno 5 fakulteta nije bilo značajnih ulaganja, ni renoviranja. Pozitivan iskorak prosle godine je napravljen renoviranjem 4 ili 5 sala, što je bilo finansirano od strane privatnih kompanija. U kapitalni državni budžet ušao je projekat renoviranja pomenutog objekta, potrebno je nastaviti realizaciju tog projekta, odnosno krenuti u konkretne radove, jer su uslovi na niskom nivou, svi prostori u prilično zapuštenom stanju i potrebna velika ulaganja da bi studenti imali optimalne uslove za nastavu i boravak u toj zgradi
-Filozofski i Filološki fakultet u Nikšiću-neophodno je renoviranje sala i učionica, obezbjeđivanje računarske opreme i uvođenje wi fi veze na ovim faakultetima
-Studentski domovi u Kotoru i Cetinju – potrebna su ulaganja kako bi se kvalitet usluge, tj. boravka u tim objektima podigao na viši nivo, možda i povećao broj smještajnih jedinica, kako bi najveći mogući broj zainteresovanih studenata mogao da bude smješten u ovim domovima.
Rangiranje
Rangiranje univerziteta je zakonska obaveza koja je postojala i u prethodnom i u sadašnjem zakonskom rješenju, odnosno Zakonu o visokom obrazovanju. Međutim, ovaj postupak nikada nije sproveden.
Ispunjavanje te zakonske obaveze i rangiranje univerziteta višestruko je značajno – kako zbog upisa na određeni nivo studija, tako i zbog tržišta rada i zapošljavanja studenata, kvaliteta stečenih diploma, mobilnosti itd.
Mislimo da je sa tradicijom koju ima UCG, sa znanjem koji studenti nose sa naših fakulteta, iako je kvalitet slabije nego sto je bio nekada, ipak naši studenti zasluzuju da imaju prioritet pri zapošljavanju.
Kao SPUCG uvijek ćemo djelovati u cilju zaštite interesa naših studenata i vrednovanja njihovog znanja i diploma.
Na tome ćemo insistirati u narednom periodu, i iz razloga sto se svake godine u Crnu Goru “uveze” više od dvije hiljade diploma stečenih na ustanovama van naše države.
Sa takvom praksom se mora prekinuti pod hitno, jer govorimo o diplomama koje su stečene ne samo na državnim univerzitetima van CG, već i na privatnim ustanovama visokog obrazovanja koje su u najmanju ruku sumnjivog kvaliteta, da ne govorimo o onima koje nijesu ni akreditovane.
Mislimo da kvalitetni studenti i fakulteti moraju imati prednost pri zaposljavanju. Tako ce se, između ostalog, bar dijelom stati na put nepotizmu i partijskom zaposljavanju.
Prijemni ispit
Poboljšanje kvaliteta upisanih studenata, uvođenje prijemnog ispita – svjedoci smo da kvalitet upisanih studenata ima tendenciju pada i da se iz godine u godinu upisuju manje kvalitetni kandidati, odnosno maturanti. Tu tendenciju treba hitno prekinuti i podići kvalitet upisanih brucoša, jer studiranje na nekom od 19 fakulteta UCG-a kao najbrojnijoj, najstarijoj i najbolje rangiranoj ustanovi visokog obrazovanja u Crnoj Gori, mora da bude privilegija.
Rješenje za taj problem po našem mišljenju je uvođenje prijemnog ispita. Taj “filter” je nekada postojao na svim fakultetima UCG-a, a sada na samo par njih. Prijemni ispit bi trebalo uvesti ponovo i to na svim fakultetima kako bi fakultet upisivali samo najkvalitetniji maturanti i oni koji imaju potrebno predznanje za studiranje na željenom fakultetu. Studiranje na
UCG je besplatno na prva dva nivoa studija – u takvoj situaciji želja svih treba da bude kvalitet upisanih studenata i na tome ćemo instistirati u narednom periodu kroz uvođenje prijemnih ispita.
Mogućnost pokretanja start up biznisa (podrška institucija IRF, Privredne komore, Evropske unije u CG)
Unapređenje poslovnog ambijenta za pokretanje START UP biznisa od strane mladih je nešto što je najznačajnije i čemu se trenutno ne poklanja dovoljno pažnje. Početnici u biznisu, preduzetnici i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori suočeni su s nesrazmjerno velikim obimom regulacije prilikom apliciranja za sredstva za otpocinjanje biznisa. Da bi neko realizovao svoju biznis ideju, potrebno je najmanje između 10 i 20.000 eura.
– Svjesni smo da živimo u neoliberalnom sistemu, gdje se ističe krupni kapital, a dovode u nepovoljan položaj oni koji pokreću sopstveni biznis. U Crnoj Gori je problem razvoja start up-a posebno velik. Nemoguće je da neko sa 23. godine ko želi da započne start up biznis, a da mu se za određena sredstva od države ili banke koja treba da dobije u vidu kredita traži hipoteka. Ako je taj mladi neko ko nije stekao svoju nekretninu, već ima samo ono što su mu roditelji obezbjedili onda je nezahvalno da mu to bude sredstvo obezbjeđenja.
– Ono što ćemo institirati u što skorijem vremenu je to da studentima treba obezbjediti sredstva koja će dobiti za kvalitetnu biznis ideju koja će morati da ispune uslove i da za tu istu biznis ideju dobije beskamatna sredstva bez hipoteke kao sredstva obezbjeđenja u iznosu od 10.000 do 15.0000 eura.
To zahtjeva procedure, ali mislimo da ima prostora jer bi pokrenuli razvijanje velikog broja mladih preduzeća i dali mladima šansu da valorizuju ideju. Ako već duže vrijeme pričamo o Programu stručnog osposobljavanja koji je za sad dosta zastarjeo i rigidan program koji je spreman za izmjene, a za koji se izdvoji na godišnjem nivou oko 8. do 10.
miliona, a da za sad nemamo pozitivne efekte da veliki broj korisnika ostane kod poslodavaca.
– Ipak za ova izdvojena sredstva od 8.000.000 eura, država bi mogla da sufinansira mlade privrednike, odnosno oko 1.000 mladih koji su spremni da realizuju svoju biznis ideju. Svako od njih bi mogao da dobije bespovratno 10.000 eura.
– Uz to bi se pružila mogućnost za udruženo apliciranje kroz zajedničku biznis ideju npr. tri studenta (oblast tehničkih, pravnik i ekonomista). Ukoliko se biznis razvije, kasnije bi se obezbjedila sredstva kroz IRF, i isntitucije koje bi podržale.
Saradnja SPUCG sa institucijama
– SPUCG je postao prepoznatljiva i resprektabilna organizacija i saradnja sa institucijama je na većem nivou nego što je to bilo ranije, ide uzlaznom putanjom iz godine u godinu
– Stava smo međutim, da da ta saradnja mora da bude mnogo bolja i efikasnija sa određenim resorima, jer od te saradnje zavisi polozaj studenata i mladih u našem društvu, a svi smo saglasni da taj položaj mora da bude bolji
– Naša želja je da i mediji pomognu da se stvari na tom planu unaprijede
– Institucije i njihovi rukovodioci moraju da se iskreno i bez zadnjih namjera zalažu za bolji položaj mladih, za unapređivanje njihovog položaja, za njihov kvalitetniji život i veće mogućnosti
– Svjedoci smo da su kvalitet života mladih, mogućnost zaposljavanja, životni standard onih koji su zaposleni, kultura, osjećaj sigurnosti i jednakosti – na nedovoljnom nivou. To pokazuju sva istraživanja, iako su neka pretjerano negativno i nerealno prikazana. Ali taj problem postoji i samo ako ga prvo prihvatimo kao problem, a nakon toga iskreno i posveceno priđemo njegovom rješavanju, imaćemo bolju budućnost za mlade.
– Institucije ne treba da nas dozivlajvaju kao nekog ko je na drugoj strani i sa kim treba da pregovaraju, treba da nas dožive kao partnera. One treba da traže rješenja i donose mjere za njihovo rješavanje, nekad i više od onog što će nas zadovoljiti. Naime, mi nemamo kapacitet, ni znanja kako neke stvari unaprijediti i sprovesti, posebno jer je to potrebno uraditi i kroz izmjenu zakonskih normi, donošenje strategija i njihovo dosljedno sprovođenje itd. Ne treba da budemo strane koje pregovaraju i ne treba da pravimo dogovore i rješenja samo da bi se zadovoljila forma, već je važna suština, koja neće mlade zadovoljiti djelimično, nego koja će donijeti dobrobit i unaprijediti društvenu zbilju na duže staze.
Saradnja sa lokalnim samoupravama- Podgorica, Cetinje, Nikšić i Kotor
– ovo su četiri grada u kojima je smješteno 19 univerzitetskih jedinica UCG
– generalna ocjena saradnje sa lokalnim samoupravama – ista nije na zadovoljavajućem nivou, odnosno mogla bi da bude u značajno većoj mjeri i da se osmisle značajno kvalitetni programi koji će biti prvenstveno usmjereni na mlade
– SPUCG ili studentska vijeća u navedenim gradovima se samo ad hoc uključuju u rad lokalne samouprave i pitanja od značaja na lokalnom planu, a stava smo da to mora da bude kontinuirano, kako bi se na najbolji način sagledale potrebe mladih i čulo njihovo mišljenje o svim važnim temama
– u svim gradovima nedostaje aktivnosti i programa za mlade – pod tim podrazumijevamo sportske, zabavne, kulturne i druge manifestacije, koje bi upotpunile ponudu vannastavnih aktivnosti studenata i generalno mladih, te usmjerilo ih na kvalitetne sadržaje i odvuklo od nekih negativnih trendova koje uočavamo u društvu
– zaključak je da su potrebne konkretne mjere i značajno aktivniji pristup lokalnih samouprava, ukoliko želimo vidljive rezultate i bolje uslove za studiranje i generalno boravak mladih u univerzitetskim centrima naše države.
Ključni projeti u naredom dvogodišnjem periodu
Sajam sezonskog zapošljavanja u turizmu Summer Job – projekat koji se uspješno realizuje već 13 godina. Okuplja 60ak poslodavaca iz raznih grana turizma i privrede, kroz ovaj projekat svake godine zaposli se više od 500 studenata i maturanata na sezonskim poslovima, brojni su i oni koji su po završetku sezonskog posla, zasnovali stalni radni odnos sa tim poslodavcem.
Okrugli stolovi i tribine na teme od prioritetnog značaja za studente
Mislimo da stanje u obrazovanju i zaposljavanju mladih, kao i kvalitetu njihovog života treba značajno unaprijediti. To nije ni lako ni jednostavno, i zato na sve teme koje smo danas pokrenuli zelimo da otvorimo rasprave i diskusije, kako bi došli do sto kvalitetnijih rešenja na probleme koje imao. Tyakodje, molimo javnost da to na kvalitetan nacin prati, kako bi i implementacija tih zakljucaka i rešenja bila blagovremena, jer je i nama mladima vrijeme počelo
da curi.
Takode želimo da otvaramo i razmjenjujemo misljenja i na drustvene teme i da se o dilemama koji se postavljaju pred drustvom prica na fakultetima od strane kompetentnih ljudi. Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore – organizovan je 2018. po prvi put poslije duže pauze i to u saradnji sa Karijernim centrom UCG. Bio je prilika da se maturanti iz svih crnogorskih opština na jednom mjestu upoznaju sa ponudom svih 19 fakulteta, servisa i cenatara
UCG-a. Okupio je više od 5.000 mladih ljudi kojima je bio obezbijeđen prevoz iz njihovih opština. Projekat je proširen pa je tako studentima 2019. i 2020. godine, osim ponude fakulteta, prezentovana i ponuda stipendija koje nude strane vlade, kao i crnogorske institucije.
Obilježavanje značajnih datuma za studentsku populaciju – Dan studenata – 4. april i Međunarodni dan studenata – 17. novembar, niz događaja edukativnog, humanitarnog i zabavnog karaktera kojima se svake godine obilježavaju ovi značajni datumi za studentsku populaciju.
Razvoj sporta i kulture na UCG – organizovanje sportskih i kulturnih dešavanja na nivou Univerziteta, u saradnji sa Studentskim sportskim savezom CG, i Univerzitetskim sportsko- kulturnim centrom. Promocija i razvoj sporta na svim fakultetima, obogaćivanje ponude vannastavnih aktivnosti studenata kroz organizaciju kulturnih dešavanja kao što su predstave, izložbe, književne večeri i sl. biće u fokusu SPUCG u narednom dvogodišnjem periodu. Kroz učešće studenata u sportskim dešavanjima i umjetničke forme studenata tri fakulteta sa sjedištem na Cetinju, radiće se na unaprijeđenju sportskog i kulturnog života studenata.
