“Raduje nas vijest da upravo počinje izgradnja koridora od Gorice do Zabjela. Takođe se nadamo da će se uskoro početi planirati i graditi biciklističke staze koje će povezivati sa centrom grada prigradska naselja i sela u blizini Podgorice. Očekujemo da će buduće rekonstrukcije i gradnja novih saobraćajnica u Podgorici uvažiti potrebe građana koji voze bicikle i tako stvoriti uslove za bezbjedno bicikliranje našim gradom. Takođe apelujemo na nadležne da se i jednosmjerne ulice u kojima je to moguće rekonstruišu u asimetrične kolovoze”, kazali su u ovoj NVO.
Ova organizacija će se, poručuju, i ubuduće truditi da pomogne u privlačenju potencijalnih investitora koji će pomoći izgradnju biciklističke infrastrukture.
NVO Biciklo.me je, u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom, organizovao radionicu na temu idejnih rješenja biciklističke infrastrukture, od kojih nijedno, ističu, nije uvršteno u projekat prve biciklističke staze.
“Nadamo se da hoće kada na red dođu nove, jer će se na taj način stimulisati razvoj znanja vezanih za biciklističku infrastrukturu”, ističu u ovoj NVO.
Navode da su relativno zadovoljni kvalitetom izvedenih radova.
“Ali su se, po našem mišljenju, desili neki propusti na koje nijesmo mogli uticati tokom projektovanja, jer taj proces nije bio dovoljno transparentan. Nadamo se da će u budućnosti slični projekti biti predstavljeni biciklističkoj i stručnoj javnosti prije usvajanja, kako bi na vrijeme mogli sugerisati rješenja koja nameću iskustvo i dobra praksa u svijetu. Iskustva biciklističkih zemalja nijesu do sada dovoljno uzimana u obzir”, kazali su u ovoj NVO.
Tokom izgradnje bili su u kontaktu sa nadležnima u Glavnom gradu, koji su u nekim situacijama bili dovoljno fleksibilni da vrše pritisak na izvođača radova radi poboljšanja kvaliteta.
“Nažalost, neke naše sugestije nijesu prihvaćene, što se odrazilo na krajnji rezultat. U dijelu staze koja prolazi pored Tološke šume došlo je do nepotrebne i nedopustive sječe više decenija starog drveća, a stazom je ‘zaobiđen’ stub gradske rasvjete nadomak Blažovog mosta, čije izmještanje ne bi bilo skupo i komplikovano. Smatramo da oni koji su odgovorni za sječu drveća imaju moralnu obavezu da posade višestruk broj stabala i tako donekle saniraju učinjenu štetu. Moramo imati stalno na umu da smo mi ekološka država i da to podrazumijeva određene obaveze”, poručuju u ovoj NVO.
Potrebno je, prema njihovom mišljenju, preispitati upotrebu materijala za izgradnju staza.
“Jer je trotoar koji je napravljen od asfalta ravniji od betonske biciklističke staze. Neophodno je razdvojiti koridore kojima idu biciklisti od onih kojima se kreću pješaci, jer oni sada na par mjesta nijesu postavljeni na logičan način. Naše primjedbe treba shvatiti kao dobronamjerno nastojanje najzainteresovanijih da utiču kako bi bilo izbjegnuto ponavljanje grešaka i propusta prilikom izgradnje novih staza. Ako ne učimo na vlastitim greškama, uzalud smo griješili”, naglašavaju u ovoj NVO.
Apeluju na sve učesnike u saobraćaju da se ponašaju u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja, a posebno na bicikliste/biciklistkinje da voze po biciklističkoj stazi i da vode računa o tome da je maksimalna dozvoljena brzina 30 km/h.
“Apelujemo na pješake/pješakinje da ne koriste biciklistčke staze, jer to može biti pogibeljno i za njih i za one koji ‘pedalaju’, a posebno apelujemo na vozače automobila da ih ne zaustavljaju ili parkiraju na stazama predviđenim za vožnju bicikla. Svima nam predstoji period navikavanja na biciklističku stazu i vladanja prema pravilima koje ova saobraćajna novina nameće”, poručuju u ovoj NVO.
