Proširena odgovornost proizvođača ambalaže bitan je dio procesa evropskih integracija kroz poglavlje 27, ocijenjeno je u okviru današnje panel diskusije na temu “Od standarda do ekološkog pakovanja”, saopšteno je iz Instituta za standardizaciju Crne Gore.
Kako su naveli u saopštenju, kroz projekat IPA 2020 Povećanje kapaciteta institucija nadležnih za harmonizaciju i implementaciju EU zakonskog okvira u oblasti konkurentnosti i inovativnosti, Institut za standardizaciju Crne Gore organizovao je danas panel diskusiju na temu “Od standarda do ekološkog pakovanja”.
“Ovaj panel okupio je učesnike iz državnih institucija, organa lokalne samouprave, industrije proizvodnje i distribucije pakovanja, održivog razvoja i zaštite životne sredine, menadžmenta kvaliteta i standardizacije, organizacija i institucija koje se bave ekološkim rješenjima, start-upova i inovatora u oblasti ambalaže, kao i ostale zainteresovane strane koje žele da smanje štetne i negativne uticaje na životnu sredinu”, istakli su oni.
Kako su dodali, u ulozi gosta izlagača na događaju je bila samostalna konsultantkinja i ekspert za zaštitu životne sredine u Sloveniji, Barbara Koželjnik.
“Ispunjavanje osnovnih zahtjeva ili procjena usklađenosti sa standardima zahtijeva saradnju između svih aktera u lancu vrijednosti ambalaže, koji moraju uspostaviti procedure za provjeru usklađenosti sa osnovnim zahtjevima za pakovanje”, istakla je ona.
Moderator na panel diskusiji je bio direktor Ekološkog pokreta “OZON” Aleksandar Perović, dok su u ulozi panelista prisustvovali: predstavnica Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore Milena Lakić, predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore Danilo Veljić, kao i predstavnik ENIGMA COMPANY D.O.O. Željko Blečić.
“Oni su predstavili svoje iskustvo i inovacije u oblasti ekološkog pakovanja, relevantnim standardima i regulativama naglašavajući ulogu održivih rješenja i implementacije novih standarda u smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu. Na panel diskusiji je bilo riječi o Zakonu o upravljanju otpadom koji je stupio na snagu 1. oktobra 2024. godine, kojim se uređuju vrste i klasifikacija otpada, planiranje, uslovi i način upravljanja otpadom, kao i druga pitanja od značaja za upravljanje otpadom”, naglasili su u saopštenju.
Kako su kazali, kroz diskusiju su obuhvaćene i teme da sve više kompanija pokazuje interes za prelazak na ekološka pakovanja, posebno one koje izvoze na EU tržište, gdje su ekološki standardi primjenjiviji u većoj mjeri .
“Međutim, proces tranzicije zavisi od podrške države, dostupnosti alternativnih materijala i edukacije privrednika o dugoročnim prednostima ekoloških pakovanja. Akcenat je stavljen na podsticanje potrošača kroz kombinacije edukativnih kampanja kao i transparentnog označavanja proizvoda koji biraju ekološke opcije. Takođe, uključivanje ekoloških tema kroz školske programe i medijske sadržaje, bilo bi od velikog značaja u promjeni svijesti i navici potrošača”, tvrde oni.
Direktor Instituta, Zoran Glomazić je kroz svoje izlaganje iznio stavove o važnosti usklađivanja sa standardima i prelazak na ekološko pakovanje koje predstavlja ne samo obavezu već i priliku za inovacije i dugoročnu održivost.
Naveo je i da primjena ovih principa doprinosi zaštiti životne sredine, povećava konkurentnost preduzeća i odgovara sve većim zahtjevima potrošača za ekološki prihvatljivim proizvodima.
“Događaj je istakao važnost zajedničkog angažovanja svih sektora, od vladinih tijela do privatnog sektora, kako bi se ubrzala implementacija ekoloških standarda i stvorili uslovi za održiv ekonomski razvoj Crne Gore”, poručili su.
Jedan od zaključaka koji je usvojen na panel diskusiji glasi da je primjena standarda u procesu proizvodnje i daljeg toka ambalaže predstavlja odgovornost prema društvu i životnoj sredini, što prepoznaju i zakonska i strateška dokumenta u oblasti upravljanja otpadom na nacionalnom nivou.
“Proširena odgovornost proizvođača ambalaže prepoznata je kao bitan dio procesa evropskih integracija kroz poglavlje 27, pa je samim tim vezana i za konkurentnost na tržištu, odnosno povjerenje potrošača”, drugi je zaključak diskusije.
Posljednji zaključak odnosi se na to da je veoma bitna međusektorska saradnja u primjeni standarda i stalna komunikacija zainteresovanih strana kako bi se prevazišle eventualne prepreke i postigli željeni rezultati.
