Pravoslavne i katoličke crkve obilježiće sjutra Veliki petak, stradanje i smrt Isusa Hrista i dan žalosti za sav hrišćanski svijet.
Veliki petak, posljednji najznačajniji dan u nedjelji Hristovih stradanja, biće obilježen posebnim obredima u svim crkvama.
Isus Nazarećanin car Judejski, kako je zapisano u Jevanđeljima, umro je na krstu u “šesti čas dana”, i tada su se zavjese jerusalimskog hrama pocijepale na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala.
Tog dana Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu.
Na Veliki petak se posti, a običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa (nedelje) kada je, po vjerovanju, Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva, pa se stoga ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem jevanđelja o događajima u Nedjelji stradanja.
Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a mnogi vjernici u znak žalosti na taj dan ne jedu i ne piju do zalaska sunca.
Na Veliki petak se farbaju jaja i to u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove.
