Oko 60 odsto građana smatra da u Crnoj Gori postoji sloboda medija, ali skoro isto toliko ih vjeruje da mediji nisu nezavisni, a na njihovu nezavisnost najviše utiču vlasnici medija i političke strukture.
To su rezultati istraživanja prestavljeni na panelu „Šta građani Crne Gore misle o svojim medijima“, u okviru konferencije „Mediji u Crnoj Gori – dostignuća i izazovi“, koju je organizovalo Ministarstvo kulture i medija povodom Dana novinara Crne Gore.
Predstavljajući Istraživanje o radu medija i nezavisnosti novinara/ki u Crnoj Gori Miloš Bešić pojasnio je da je rađeno anketno istraživanje metodom lice u lice, na uzorku od hiljadu ispitanika, a podaci su prikupljani od 5. oktobra do 1. novembra prošle godine.
„Kad je riječ o povjerenju građana u medije prilično solidno stoji Crna Gora i držim da je u najvećoj mjeri sprega građana, NVO sektora u medija učinila da se unapređuje ili održava pristojno stanje na medijskoj sceni. U medije uopšte nema povjerenje 12 odsto građana, a 17 odsto uglavnom nema povjerenja, odnosno 30-ak odsto iskazuje manji ili veći nivo nepovjerenja. Uglavnom ima povjerenje 40,1 odsto, a ima veliko povjerenje 15,9 odsto“, ukazao je Bešić.
Na dnevnom nivou televiziju, kako je rekao, prati 64,1 odsto građana, portale 50 odsto i društvene mreže 65,4 odsto.
„Novinari moraju imati u vidu da nam se generacije smjenjuju i da dolazi generacija, koja ima potpuno drugačije kriterijume. Kada je riječ o mlađoj populaciji od 18 do 34 godine, njih 92,1 odsto dnevno prati društvene mreže. Televizija je još uvijek prilično žilava, ali mora se računati na smjene generacija“, kazao je Bešić.
Kada je riječ o povjerenju s obzirom na tip medija, najveći stepen povjerenja još uvijek imamo u televiziju, pa radio, novine i na kraju portali i društvene mreže.
„Cijeli taj prostor neobjaktivnosti, nejasnih informacija, lažnih informacija je prioritetno prostor za društvene mreže. Ljudi još uvijek vjeruju tradicionalnim medijima mnogo više nego što vjeruju digitalnim medijima, društvenim mrežema naročito“, kazao je Bešić.
Smatra da je potrebno napraviti mehanizme reagulacije ključnih medija, jer će se u moru lažnih informacija, vijesti i profila svuda po internetu javiti prirodna potreba građana da se obrate mediju koji će im pružiti istinitu informaciju.
„Televizija i nacionalni mediji koji imaju nacionalne frekvencije, treba da se vrate na tradicionalne kriterijume objektivnosti i svih onih etičkih standarda istinitog informisanja. Jer ako imate more lažnih informacija želite da vidite informaciju koja je istinita“, vjeruje Bešić.
Na pitanje kakvo je stanje medijskih sloboda samo 7,7 odsto građana kaže da je na veoma visokom novou, ali veliki broj, odnosno 52,1 odsto će reći da je uglavnom na visokom nivou.
„Oko 60 odsto građana Crne Gore će reći da imamo slobodu medija. S druge strane imate 38 odsto njih koji će reći manje ili više nemamo slobodu“, naveo je Bešić.
Prema njegovim riječima, 16,9 odsto građana smatra da se medijska prava i slobode krše u velikoj mjeri.
„Mislim da se to dešava, ali da nije naročito izraženo smatra velika većina- 54 odsto i mislim da to ne predstavlja problem 29,3 odsto“, istakao je Bešić.
Na pitanje da procijene nezavisnost medija oko 42 odsto građana smatra da su mediji uglavnom nezavisni i veoma nezavisni, a s druge strane, da uglavnom nisu nezavisni vjeruje 42 odsto i uopšte nisu nezavisni 15,8 odsto.
Ispitanici kažu da se najmanji stepen nezavisnosti ostvaruje u odnosu na vlasnike medije.
„Slijede političke partije, Vlada i vladajuće strukture, bogati i moćni pojedinci i velike firme. Da nisu nezavisni kada je rijeć o vlasnicima medija tvrdi 68 odsto građana, a da jesu nezavisni u odnosu na vlasnike medija 32 odsto“, rekao je Bešić.
Odgovarajući na pitanje u čijem interesu mediji izvještavaju 30 odsto građana smatra da mediji uglavnom rade za političare i njihove interese, 20,2 smatra da rade u interesu građana, a 50 odsto građana smatra da rade u interesu vlasnika medija.
„33,3 odsto građana misli da mediji vode računa o pravima ljudi koje informišu, da mediji ne vode dovoljno računa o pravima ljudi o kojima izvještavaju vjeruje 32 odsto i da grubo krše prava ljudi o kojima izvještavaju misli 7,6 odsto“, rekao je Bešić.
Da su pritisci, prijetnje i napadi na novinare problem smatra 57,4 odsto, a da to nije problem reklo je 42,5 odsto ispitanih.
„Ono što naši indikatori kazuju, to je da pitanje rada novinara i pritiska u njihovom radu jeste jedna od stvari gdje treba obratiti pažnju. To je problem koji treba adresirati i sa kojim se treba svakako baviti“, jasan je Bešić.
Da su novinari zaštićeni kazalo je 53,2 odsto, a da nisu zaštićeni misli 46,8 odsto građana.
„Na pitanje smatraju li li da bi država trebalo da doneseposebne mere kako bi se dodatno zaštitili novinari 43,1 je odgovorilo svakako. Prva mjera koju bi građani podržali, to je veći stepen novinarskog profesionalizma, etičnosti i samokritičnosti novinara“, kazao je Bešić.
Faktori koji ugrožavaju slobodu medija, po mišljenju ispitanika su politički pritisci od strane vlasti, pritisak na novinare iznutra od vlasnika i urednika medija, politički pritisci sa različitih strana, pritisci od strane moćnih pojedinaca, pa političke podjele u društvu.
„Pitali smo ko bi trebalo da daje najveći doprinos u borbi za veći stepen i slobode medija i ključni akteri su novinari, država, vlasnici medija i mediji kao institucije“, kazao je Bešić.
Preporuke su efikasniji mehanizmi zaštite novinara, podsticanje medijskog pluralizma, kroz finansijsku podršku, unapređenje medijske pismenosti, poboljšanje transparentnosti vlasničke strukture medija, podrška kontinuiranom profesionalnom razvoju novinara, saradnja sa međunarodnim organizacijama i profesionalnim udruženjima.
Glavni i odgovorni urednik dnevnika Vijesti Mihailo Jovović, kamentarišući nalaze predstavljenog istraživanja kazao je da mediji u demokratskom društvu moraju da se razdvoje na one koji etično i odgovorno služe javnom interesu i one koji šire dezinformacije i propagandu, često osnovane isključivo sa tim ciljem.
„Ključna stvar za nezavisnost medija je finansijska nezavisnost, što se ogleda u profesionalnom i objektivnom izvještavanju o svima, uključujući političke partije, bliske pojedincima ili vlasnicima medija, kao i najveće oglašivače. Veoma sam zadovoljan ovim istraživanjem. Građani vole da čitaju ono što već misle, ali povjerenje u medije može i mora biti veće“, stav je Jovović.
Ukazao je i na opasnost trendova na društvenim mrežama, gdje političari i moćnici pokušavaju podrivati kredibilitet tradicionalnih medija.
„Političke partije sve više koriste društvene mreže za propagandu, uključujući lažne naloge, što nanosi ogromnu štetu kredibilitetu medija“, smatra Jovović.
Istakao je da vladajuća partija, putem naloga na mreži X, često označava nepovoljne sadržaje kao lažne vijesti, što, prema njegovom mišljenju, predstavlja ozbiljan izazov za medijski prostor u Crnoj Gori.
Generalni direktor Radio televizije Nikšić Nikola Marković, kazao je da građani Crne Gore ispravno i objektivno percipiraju medijsku scenu, posebno u pogledu pritisaka i njihovog izvora, kao i slabosti medija.
“Međutim, povjerenje u medije, koje je u Crnoj Gori veće nego u mnogim evropskim državama, može ukazivati na nedostatak kritičke svijesti o slobodi medija. Građani Crne Gore često porede stanje medija s regionom. U poređenju s medijima u susjedstvu, mi ipak stojimo bolje”, rekao je Marković.
Dodao je da, iako veliki broj građana smatra da mediji nisu slobodni, paradoksalno im ipak vjeruju.
“To nije iznenađenje jer se građani u velikoj mjeri opredjeljuju prema svojim političkim, vjerskim i nacionalnim preferencijama”, ukazao je Marković.
Osvrnuo se i na uticaj društvenih mreža i pojasnio da je istraživanje pokazalo da mladi konzumiraju mreže, ali im ne vjeruju.
“Bez obzira na to, društvene mreže svojom prisutnošću utiču na sve nas – od jezika koji usvajamo do načina komunikacije. Ovdje nije riječ samo o informisanju, već o cjelokupnom uticaju koji mreže imaju”, jasan je Marković.
Glavni i odgovorni urednik lista Dan Mladen Milutinović, smatra da država preko Fonda za medijski pluralizam prepoznaje medije koji poštuju etičke standarde, što je za pohvalu, ali se, kako smatra, ne smije zaboraviti poražavajuća činjenica da ni nakon tri decenije ubistvo Duška Jovanovića nije rasvijetljeno.
“Rješavanje tog slučaja bio bi ključni korak ka razbijanju sprege politike i organizovanog kriminala, što je obaveza ne samo prema novinarima, već prema cijelom društvu”, poručio je Milutinović.
Posjetio je da je Komisija za praćenje napada na medije još prošle godine tražila od Vlade da razmotri inicijativu o dodjeli nagrade od milion eura za informacije koje bi pomogle rješavanju slučaja.
“Nažalost, Generalni sekretarijat Vlade nije odgovorio na ovaj zahtjev. Sada je trenutak da ih podsjetimo da se konačno odrede po ovom pitanju”, poruka je Milutinovića.
Urednik portala RTCG Marko Vešović, rekao je da poziciju Javnog servisa i onih koji funkcionišu na lokalnom nivou ne bi posebno izdvajao u odnosu na druge medije u Crnoj Gori.
„Vidimo da je Javni servis jednako bitan ljudima kao što su bitni i komercijalni emiteri i novinari koji tamo rade imaju iste probleme i izazove, kao što ih imaju i drugi novinari bilo gdje u Crnoj Gori“, kazao je Vešović.
Ukazao je da postoje i slučajevi napada na novinare RTCG-a i to govori da je tačna teza da se i zaposleni u Javnom servisu suočavaju sa istim problemima kao i oni u drugim medijima.
„Tu su čak pritisak i očekivanja, možda, i veći. Ako plaćamo imamo pravo da dobijemo balansirano, fer i objektivno izvještavanje. Ako pogledamo istoriju crnogorskog novinarstva vidjećemo da je ona sazdana od služenja elitama, posebno u vremenu prije 90-ih. Teško je ustaljene forme i obrasce radikalno mijenjati, ali imamo naznake da se iz toga izlazi“, siguran je Vešović.
Smatra da su mediji pa i Javni servis slobodniji danas i da im se više vjeruje nego što je to bio slučaj prije 10-15 godina.
