Društvo

SMCG u utorak dostavlja poslanicima predloge izmjena medijskih zakona

ilustracija

Sindikat medija (SMCG) će u utorak, na Dan novinara Crne Gore, svim poslanicima crnogorske Skupštine dostaviti konkretne predloge za izmjene medijskih zakona, najavila je predsjednica Sindikata, Marijana Camović.

Camović je agenciji MINA kazala da SMCG već pet godina, koliko i obilježava 23. januar – Dan novinara Crne Gore, uporno skreće pažnu na probleme sa kojima se suočavaju zaposleni u medijima.

“Mislimo da to nije dan kada treba da primamo čestitke od zvaničnika, već da im skrećemo pažnju na uslove rada u medijima i podstičemo ih da te uslove, iz raznih uglova, poprave“, rekla je Camović.

To će, kako je navela, uraditi i ove godine, kada će od poslanika i poslanica tražiti da izmijene zakone o medijima i elektronskim medijima.

“SMCG je tokom decembra predstavio ekpertsku analizu ta dva zakona sa konkretnim preporukama koje ćemo u utorak dostaviti svima koji čine aktuelni saziv Skupštine“, kazala je Camović.

Ona je podsjetila da je Ministarstvo kulture krenulo u izmjene Zakona o medijima.

“Njima smo već dostavili naše predloge, i smatramo da je vrijeme da se uradi nešta konkretno za crnogorske novinare i novinarke“, dodala je Camović.

Kako je pojasnila, predlozi se, između ostalog, tiču uvođenja autonomije za novinare.

“Smatramo da tekstovi i prilozi ne smiju biti suštinski mijenjani bez saglasnosti autora, a to je ono što je naša svakodnevica. Ko to uradi moraće da snosi odgovornost“, naglasila je Camović.

Prema njenim riječima, u SMCG se nadaju da će poslanici uvidjeti opravdanost tih zahtjeva.

“Tražićemo i dopunu Zakona o elektronskim medijima jer je 2016. godine, kad je taj Zakon mijenjan, izostavljeno da se precizno i na održiv način reguliše finansiranje lokalnih javnih emitera“, kazala je Camović.

U međuvremnu, kako je navela, opštine, kao osnivači, i lokalni javni emiteri gotovo uopšte ne poštuju taj zakon, jer je jako mali broj njih potpisao trogodišnji ugovor o finansiranju programa, što je trebalo da bude završeno do 31.decembra.

Iz SMCG ističu da zaposleni u crnogorskim medijima i dalje rade za plate koje su manje od državnog prosjeka.

“Ogroman je jaz između zarada novinara i urednika, zarade kasne, 30 odsto novinara je prinuđeno da radi neki drugi posao koji nije vezan sa novinarstvom kako bi preživio, skloni su samocenzuri kako bi se prilagodili zahtjevima urednika i vlasnika i zadržali posao, pišu naručene tekstove sa sagovornicima koji su miljenici redakcija“, navela je Camović.

Na pitanje kakvo je stanje u odnosu na prošlu godinu, ona je podsjetila da su se u drugoj polovini prošle godine desila dva ozbiljna slučaja.

“Prijetnje koje je u septembru premijerov brat Velizar Marković uputio telefonom novinaru Vladimiru Otaševiću, i u oktobru paljenje vozila novinaru Miroslavu Drobnjaku, dopisniku Večernjih novosti iz Pljevalja“, precizirala je Camović.

Oba slučaja su, smatra ona, opet pokazala koliko je sistem spor „i napravljen tako da ljudi koji su žrtve budu dodatno maltretirani i, umjesto da im se pomogne i da su ohrabreni da istraju, oni i njihove porodice bivaju isljeđivani i tretiraju ih kao napadače, a ne žrtve“.

“Redakcije i dalje ne plaćaju za isti rad jednaku cijenu, proizvoljno povećavaju zarade, ali ih isto tako i smanjuju, što se prošlog mjeseca desilo u jednom velikom mediju, i zato što ne postoje pravila – zaposleni nijesu u mogućnosti da reaguju“, navela je Camović.

Najavljeno je, dodala je ona, i gašenje jednog medija koji će pod drugim imenom ponovo biti otvoren, ali će zaposleni koji su imali ugovor o radu na neodređeno nakon „transformacije“ biti privremeno zaposleni.

Govoreći o problemima sa kojima se trenutno suočavaju crnogorski novinari, Camović je kazala da su problemi uvijek isti.

“I odnose se na niske zarade, njihovo neisplaćivanje – naročito u lokalnim javnim emiterima, prekovremeni rad, neplaćanje rada tokom praznika, nemogunost korišćenja godišnjih odmora, nemogućnost iznošenja sopstvenog mišljenja, konstantni strah od gubitka posla ili smanjenja zarade“, navela je Camović.

Takođe, kako je kazala, tu je i konstantan strah za fizičku bezbjednost.

“Jer država slabo šta radi kako bi se situacija promjenila, a i kada dođe do nekog rezultata, na primjer u smislu kvalifikovanja krivičnog djela, to se u posljednje vrijeme svodi na utvrđivanje da je riječ o prekršaju koji se ne goni po službenoj dužnosti (slučaj paljenja automobila Miroslava Drobnjaka). Na taj način država pere ruke od tog slučaja i ostavlja novinare prepuštene samima sebi“, pojasnila je Camović.

Ona je kazala da Sindikat medija pokušava svojim članovima da pomogne kroz besplatnu pravnu pomoć i uporno reagovanje prema svim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama.

“Pokušavamo stanje da mjenjamo i sa Unijom poslodavaca, kroz pregovore o novom Granskom kolektivnom ugovoru, i da na taj način sistemski uredimo neke stvari“, dodala je Camović.

Na pitanje kako se uslovi u kojima rade novinari odražavaju na ukupnu medijsku scenu, ona je kazala da je medijska scena u Crnoj Gori polarizovana i loša, što je ocjena koja godinama dolazi sa svih relevantnih adresa.

„Vlasnici medija i glavni urednici kada govore o medijima osvrću se samo na spoljne pritiske, odnos države prema medijima i slično, što je svakako problem, ali ne govore šta oni sami rade kako bi stanje zadržali na nivou na kojem je sada“, navela je Camović.

Prema njenim riječima, bez mnogo napora oni bi mogli da urade dosta, prije svega da počnu da poštuju Zakon o radu. „Samim tim desile bi se značajne promjene u smislu osnaživanja zaposlenih u medijima, dale bi im se određene slobode i prava koja su im i sad garantovana ali nedostižna“.

“Primjera radi, mogli bi da ne zabranjuju ili nameću teme. Mogli bi da poštuju Kodeks novinara. Sve su to stvari koje bi trebalo da se podrazumjevaju i podrazumjevaju se u svakom društvu u kojem sistem vrijednosti nije potpuno poremećen“, zaključila je Camović.

Send this to a friend