Gledajući sa aspekta prolaznosti ovo je odličan rezultat, ali će se o pravom uspjehu na maturskom iz maternjeg moći više govoriti kada bude saopšteno koliko je prelaznih ocjena, a koliko četvorki i petica. Upravo su ocjene ove godine bile povod da oko 350 maturanata iz nekoliko crnogorskih gradova uloži žalbu i traži novo bodovanje, nakon što je Ispitni centar u četvrtak objavio preliminarne rezultate.
Maturanti su se žalili da nijesu dobro bodovani, ali najviše na sadržaj testa koji je, prema njihovim ocjenama, bio previše uopšten, bez pitanja koja će pokazati njihova znanja iz gramatike, književnosti, pismenost, elokventnost.
Oni navode da je test osmišljen tako da lošiji đaci mogu lako da dobiju dobre ocjene, dok se dobrim učenicima ne pruža mogućnost da pokažu stečeno znanje jer se ono, kako tvrde, ovoga puta nije bodovalo.
Imaju primjedbe da su neka pitanja bila dvosmislena, ali i na termine sa kojima se ranije nijesu srijetali u govoru. Jedno od pitanja, koje maturanti još prepričavaju, a zadalo im je dosta ,,muke“, odnosilo se na objašnjenje frazeologizma -,,vezati mačku o rep“.
Kao uvod u pitanje dat je odlomak teksta u kom piše: „Vidim da si sa komšijom više nego sa bratom. Kad ti nešto zatreba eto njega. Samo on i niko kao on. Dobro pazi što ti kažem, jer neće proći mnogo vremena i sam ćeš shvatiti, sve to je to veži mačku o rep!“
Učenici su na osnovu teksta trebali da navedu suprotni frazeologizam od ponuđenog. Maturanti su, prema rješenju Ispitnog centra, trebali da napišu jedan od sljedećih odgovora: ,,Sviti se (kome) oko srca“, ,,pozlati sve što dotakne“, ,,biti desna ruka (nekome) “ i slično. Jedan učenik čije je ime poznato redakciji Pobjede odgovorio je: ,,Iz jedan u jedan“. Nije nam poznato da li je ovaj odgovor priznat, ali se odlično uklapa u konfuznu, nejasnu strukturu pitanja.
Od maturanata se, između ostalog, očekivalo i da nakon iščitavanja teksta o sedam svjetskih čuda odgovore na šest pitanja koja nijesu usko vezana za književnost ili gramatiku, već treba da pokažu da li su razumjeli to što su pročitali. Neka od pitanja glasila su: ,,Objasni koje djelo sa liste Sedam svjetskih čuda starog svijeta zadovoljava uslove za učešće na takmičenju Sedam svjetskih čuda novog svijeta”; ,,Izaberi jedan argument iz teksta i obrazloži zašto UNESKO nije podržala Veberovu inicijativu”. Na pitanje da učenici prepoznaju osnovni cilj teksta, ponuđena su četiri moguća odgovora: (1) da ponudi opšti opis sedam svjetskih čuda kroz istoriju, (2) prikaže malo poznate informacije o kulturnom i civilizacijskom nasljeđu, (3) promoviše Bernarda Vebera i Novu otvorenu svjetsku korporaciju, kao i (4) da ukaže na različita gledišta o izboru novih sedam svjetskih čuda.
Set pitanja odnosio se i na tekst o povezanosti muzike i učenja. Maturanti su tako trebalo da, između ostalog, odgovore na pitanje kako slušanje barokne muzike utiče na ljudsko tijelo. Ponuđeni odgovori bili su da: opušta tijelo i povećava krvni pritisak, povećava električni otpor kože i puls, smanjuje krvni pritisak i opušta srce, kao i da smanjuje frekvenciju moždanih talasa!? Od njih se očekivalo i da navedu, na osnovu teksta, aktivnosti koje imaju isti efekat kao slušanje Mocartove i barokne muzike, ali i da daju naslov tekstu sa ciljem da što više privuče pažnju čitalaca.
Maturanti se nijesu snašli najbolje ni sa slobodnom temom za esej ,,Pojedinac i društvo u ogledalu predrasuda” gdje su trebali da objasne značenje pojma stereotip, kao i najčešće predrasude sa kojima se pojedinac u društvu susrijeće. Učenici srednjih stručnih škola koji su bili naši sagovornici kažu da nijesu bili sigurni ni šta tačno znači stereotip, odnosno da su se plašili da ga „slobodno prevedu”.
Maturanti tvrde da je na ispitu bilo neregularnosti, zbog neusaglašenosti standarda o disciplini u toku ispita. U pojedinim školama profesori su, kako navode, „trenirali strogoću”, dok je u nekim obrazovnim ustanovama bilo i prepisivanja. Žalbe učenika, odnosno ovogodišnji maturski ispit biće predmet posebne analize koju Ispitni centar radi na kraju svakog eksternog polaganja. U analizi će biti ocjena testova, koje, inače, radi ekipa nastavnika iz srednjih škola, koja je prethodno prošla brojne obuke, isto kao i ocjenjivači. Svako polaganje prati ispitni katalog u skladu sa kojim bi trebalo raditi pripremu maturskog i završnog ispita. Analiza će pokazati i da li je ovogodišnji maturski ispit iz maternjeg jezika bio samo eksperiment ili model za ubuduće.
Majka maturantkinje iz Podgorice Mira P. sigurna je da puno djece nikada nije čulo za izraz ,,mačku o rep“.
“Mislili su da treba da napišu nešto što je vezano za miša, kao suprotno od mačke. Suština je da test u nekim segmentima ne prati bilo vremena. Autor testa je promašio predmet. Ovo je više test iz logike, nego ispit iz maternjeg jezika”, rekla je ona.
